Aktivizam je obaveza svih nas!

Aktivizam je obaveza svih nas!

Na konferenciji “Formalne i neformalne prepreke građanskom aktivizmu”, održanoj krajem aprila u Staklencu (Banja Luka) razgovarali smo i bavili se temama koje su od ključne važnosti za aktivizam i aktivističko djelovanje u Bosni i Hercegovini.

Na prvom panelu Institucionalna i zakonska ograničenja najviše smo govorili o pravu na okupljanje, protestima i slobodi izražavanja u javnom prostoru.

Panel diskusija: Institucionalna i zakonska ograničenja

Neusklađenost zakonskih propisa na entitetskom, kantonalnom i državnom nivou i neprepoznavanje građanskog aktivizma i javnog političkog djelovanja, ali i nedovoljno poznavanje zakona i zakonskih okvira samo su neke prepreka sa kojima se susreću aktivni građani, neformalne grupe i organizacije civilnog društva u BiH. Učesnici su konstatovali da postoji pravna regulativa koja dozvoljava slobodu misli, savjesti i vjere, slobodu izražavanja, te slobodu mirnog okupljanja i udruživanja. Ova prava garantovana su grđanima BiH i postojećim Ustavom. No, učesnici su nizom primjera ukazali na brojne probleme u ostvarivanju ovih prava, od kojih mnogi dolaze od nadležnih institucija. Takođe je konstatovano da, pored nametanja ograničenja, policija često prema osobama koje najavljuju proteste ima neprijateljski stav, te svojim postupcima otežavaju okupljanja ili obeshrabruju učesnike.

Kod nas još uvijek društveni aktivizam nije prepoznat kao legitiman način djelovanja i ukazivanja na nepravilnosti u našem društvu, a da bi smo promijenili taj odnos potrebno je da se okrenemo građanima i zajednički  se izborimo za javni prostor u kome ćemo govoriti o javnim pitanjima i boriti se za javno dobro svih nas. Upravo u tome je suština građanskog aktivizma, u tom zajedničkom jednofrontalnom djelovanju, jer mi svi zajedno trebamo da se borimo za sve.

Panel diskusija: Mogućnosti građanskog aktivizma u BiH

Iz razgovora o mogućnostima građanskog aktivizma sa našim panelistima/kinjama, koji su dugogodišnji aktivisti/kinje čuli smo niz neformalnih prepreka kojima vlasti pokušavaju organičiti naše djelovanje. Nedostatak kapaciteta, projektna orjentisanost, zatvaranje u sebe i otuđivanje od građana, zasićenje ili umor samih aktivista i njihov odlazak iz Bosne i Hercegovine, kao i posljedice siromaštva koje živimo, a kojih nismo dovoljno svjesni na svim nivoima, su nevidljive prepreke aktivističkom djelovanju koje ne smijemo da zanemarimo ako želimo da naše djelovanje ima uticaja na društvo.

Takođe jedan od bitnih neformalnih faktora su svakako i mediji koji vrlo često relativizuju stvari. Njihovo površno izvještavanje o društveno odgovornim temama i senzacionalistički pristup dovode do negativnog etiketiranja i nepovjerenja u rad organizacija civilnog društva, neformalnih grupa i aktivnih pojedinaca/ki.

Na panelu Prakse građanskog aktivizma u BiH, naši panelisti/kinje pričali su o načinima kako ukazuju na probleme u svojoj lokalnoj zajednici, te razlozima koji su ih naveli na djelovanje. Govorili su nam o svojim pozitivnim i negativnim iskustvima i motivima koji su ih vodili u toj borbi. Iz njihovih različitih iskustava mogli smo čuti da se uvijek na početku „borbe“ postavljaju pitanja „kako“ i „na koji način“ da počnemo djelovati, iako ne postoji univerzalan recept koji svi možemo primijeniti i najvažnije da ne odustanemo od naše borbe.

VIDEO: Prakse građanskog aktivizma u BiH

Inicijative poput „Inicijativa građana Bulevar“ i „Naš prostor“, samoorganizovanih pokreta „U školi zajedno“ i „Dobre kote” i neformalno društveno-političke organizacije „Jedan grad, jedna borba“ su samo neki od pozitivnih primjera koji mogu poslužiti kao primjeri u rješavanju konkretnih problema koji se tiču naše lokalne ili šire zajednice, bez obzira na pritiske i izazove koji stoje pred nama.

Građani su kroz inicijativu “Bulevar” dokazali na izborima za savjete mjesnih zajednica da je i bez partijske knjižice, uz jaku volju, želju i rad, moguće biti izabran za predstavnike svog naselja. Njihova priča iz naselja krenula je kao druženje, zatim su oformili savjet, a onda su kroz zajedničke inicijative radili korisne stvari za naselje. Kao reakcija na nezadovoljavajuće stanje i način upravljanja javnim površinama u Banjaluci, izrodila se inicijativa “Naš prostor” zahvaljujući kojoj je spriječena neplanska gradnja pravoslavne crkve i očuvano dječije igralište u naselju Borik. “Dobre kote” transformišu neuređene javne prostore Sarajeva u slobodne zone solidarnosti, ljubavi, umjetnosti i cvijeća. Grupa neformalnih građana aktivista pod imenom “Jedan grad, jedna borba” su preko svojih štampanih biltena slali jednu vrstu upozorenja i ukazivali građanima Sarajeva na probleme oko vodosnabdijevanja, nelegalne radnje vlasti, komercijalizaciju Vijećnice i mnoge druge malverzacije. Inicijativa koja je zaživjela među učenicima u Jajcu nosi naziv “U školi zajedno”. Oni se bore protiv segregacije  (razdvajanja ljudi na osnovu različitih kriterijuma koji se kose sa načelima ljudskih prava) I šalju jedinstvenu poruku o zajedništvu.

GALERIJA: Formalne i neformalne prepreke građanskom aktivizmu

Da bismo gradili društvo svih nas potrebno je da izgradimo „demokratske“ stepenice i počnemo da se penjemo njima u bolje sutra, a to jedino možemo ako natjeramo vladajuće strukture i institucije da rade svoj posao. U tom dugoročnom procesu, građanski aktivizam može i mora biti moćno oruđe. Trebamo biti svjesni da su ljudi koji obnašaju javne funkcije naši radnici, da ih mi plaćamo, i da moraju raditi u interesu javnosti! I na to trebamo stalno da ih opominjemo, a ako je potrebno i kažnjavamo koristeći se mogućim dozvoljenim mehanizmima, koji uključuju i pravo na proteste i slobodu govora. A za to moramo biti aktivni građani/ke tokom cijele godine, a ne samo na dan izbora. Tek tada možemo doprinijeti promjeni, koju čini se, većina građana u BiH želi.

Share on FacebookTweet about this on TwitterShare on LinkedIn