antifasizam

1
jul
2017

DA LI STE FAŠISTI ILI ANTIFAŠISTI?

 

Prethodnih dana je na pojedinim internet portalima[1] objavljena informacija da je u nedjelju 2. jula najavljeno otkrivanje i osvećenje spomen-obilježja četničkom vojvodi Lazaru Tešanoviću, dokazanom saradniku nacističke Njemačke i ustaške Nezavisne države Hrvatske.

U vrijeme kada se na svim frontovima provode pokušaji revizije istorije, umanjivanje značaja tekovina narodno-oslobodilačke borbe u Drugom svjetskom ratu, te beskrupulozno umanjivanje zločina počinjenih od strane četnika i drugih narodnih izdajnika i saradnika fašista i nacista, osjećamo ličnu i kolektivnu odgovornost da posjetimo javnost na zlodjela koja su četnici i njihovi saradnici počinili na ovim prostorima.

„Četnici Lazara Tešanovića su činili najveći dio zločina na području između rijeka Vrbasa i Vrbanje, te južnih obronaka planine Vlašić“. Tešanović je 23.5.1942. godine potpisao sporazum sa vlastima Nezavisne države Hrvatske, kojim je dobio oružje za borbu protiv partizana, a dokumentovano je i da je otvoreno sarađivao sa njemačkim okupatorima. Tešanović je sa svojim odredom učestvovao i u zasjedi na Mladena Stojanovića, a tom prilikom je ranjen ovaj proslavljeni ratni heroj.

Posebno zabrinjava informacija da se na otkrivanju ovog sramnog spomen-obilježja očekuju i predstavnici Vlade Republike Srpske i Srpske pravoslavne crkve. Vlasti u Republici Srpskoj otvoreno prisvajaju tekovine antifašističke borbe partizana na našim područjima. Istovremeno, vlasti Republike Srpske fabrikuju informacije da su partizani skoro isključivo bili etnički Srbi, dok duže od 20 godina ignorišu sve pokušaje revizije istorije i prikazivanja četnika kao boraca protiv fašista i ustaša.

Pozivamo vlasti Republike Srpske da konačno zauzmu jasan stav prema ulozi četnika u Drugom svjetskom ratu i prestanu prisvajati zasluge narodnooslobodilačke borbe. Imajući u vidu, najblaže rečeno, diskutabilnu ulogu Srpske pravoslavne crkve u podršci četnicima, tražimo da se u događajima obilježavanja antifašističkih datuma ne pojavljuju predstavnici Srpske pravoslavne crkve. Razlog više je činjenica da svi partizani nisu bili pravoslavne vjere, a mnogi od njih su bili deklarisani ateisti, te prisustvo predstavnika SPC je manipulacija istorijskim činjenicama.

Otkrivanje spomen-obilježja je zakazano 2. jula, što smatramo otvorenom provokacijom usmjerenoj prema svima onima koji se osjećaju antifašistima, jer je istog dana kada i obilježavanje 75. godišnjice Bitke na Kozari. Ova bitka predstavlja jednu od najvećih bitaka u Drugom svjetskom ratu na prostorima bivše Jugoslavije, tokom koje su okupatori i domaći izdajnici deportovali više od 68000 stanovnika ovog područja u logore, a ukupan broj civilnih žrtava na području Kozare i potkozarja je veći od 35000.

Pozivamo vlasti Republike Srpske i Srpsku pravoslavnu crkvu eparhije Banjalučke da ne prisustvuju otkrivanju spomen-obilježja na planini Čemernici, te da osude ovakve pokušaje promocije saradnika nacističke Njemačke i ustaške NDH.

Smrt fašizmu – sloboda narodu!

 

Potpisnici:

Banjalučki socijalni centar (BASOC)

Centar za mlade KVART

Helsinški parlament građana Banja Luka

Udruženje građana Oštra Nula

 

[1] Glas Kotor Varoš http://www.glaskotorvarosa.com/ovog-casa-na-cemernici-subara-slavnog-vojvode-ponovo-gospodari-slobodnim-srpskim-planinama/

Buka portal http://www.6yka.com/novost/125786/tvrdokorni-pravoslavni-srbi-grade-spomenik-cetnickom-vojvodi-kod-banjaluke

10
maj
2017

Piše: A.M.P.T.

Koliko puta ste dosad čuli izraz ,,antifašizam“? Sigurna sam, bezbroj. Ali koliko puta ste se zaista zapitali šta on znači i kakvu priču krije iza sebe? Antifašizam je zajednički naziv za grupe, organizacije i ideologije koje se junački suprostavljaju fašizmu i nacizmu. Izraz je u upotrebu ušao sredinom 1920-ih godina i označavao je žestoke protivnike italijanskog desničarskog režima sprovođenog od strane zloglasnog diktatora Benita Musolinija. Antifašistička borba koja je trajala više od 20 godina i mobilisala desetine miliona ljudi, ostavila je dubok trag u društvima. Iako je ovaj pokret odnio pobjedu, prijetnja od fašizma nije nestala.
Opširnije

9
maj
2017

Na današnji dan, 9. maj 2017. godine, kada se obilježava pobjeda nad fašizmom, podižemo svoj glas protiv fašizma u bosanskohercegovačkom društvu. Smatramo da je krajnje vrijeme da se glasno usprotivimo dugogodišnjoj fašizaciji obrazovnog sistema u Bosni i Hercegovini. Danas, više nego u zadnjih 20 godina, trebamo govoriti o važnosti kvalitetnog obrazovanja i potrebi za stalnom borbom protiv uticaja totalitarne, konzervativne i klerofašističke ideologije na obrazovne sisteme u Bosni i Hercegovini.

Otvaranje nove škole u Jajcu kao način da se riješi diskriminatorna pozicija učenika Bošnjaka nije samo „malo zlo u velikom zlu“, kako lokalni političari to vole da kažu, nego je drastično nazadovanje i daljnji doprinos poniranju u fašizam. Multinacionalne srednje škole su za učenike Jajca, koji u velikom broju dolaze iz okolnih jednonacionalnih naselja ili koji su prošli kroz podijeljene osnovne škole, jedina prilika da se upoznaju sa drugim i drugačijim, da otvore oči pred stvarnošću multietničke države u kojoj žive i jedina mogućnost da žive i rade zajedno sa učenicima svih nacionalnosti.

Nastavni planovi i programi nisu samo hronološki planovi lekcija, niti su udžbenici samo puki popis znanja koja trebaju biti marljivo naučena, već su i alati za oblikovanje građana. U našem obrazovnom sistemu se podstiče govor mržnje, šutnja o nepravdi, strah, poslušnost, nepotizam, strogost, ponižavanje različitosti, demonizacija drugih, glorifikacija “naših”, jednoumlje, isključivanje i marginalizacija drugih i drugačijih, segregacija, te psihičko i fizičko nasilje.

Primjer kulminacije bosanskohercegovačkog neofašizma u školama su tzv. „dvije škole pod jednim krovom“, sistem segregativnog obrazovanja koji zlostavlja već desetine generacija naše djece i omladine. Ovu političku kreaciju, koja se naziva i “bosanskohercegovački aparthejd“, razna tijela za zaštitu ljudskih prava i prava djece pri Ujedinjenim nacijama [1] i Vijeću Evrope [2] su već odavno proglasili neprihvatljivom i u suprotnosti sa osnovnim pravima djeteta i brojnim međunarodnim konvencijama koje je Bosna i Hercegovina potpisala i dužna je da ih poštuje. Kršenje ovih prava i konvencija je 2014. godine dobilo i sudski epilog na Vrhovnom sudu Federacije BiH, kada je odluka o dvije škole pod jednim krovom proglašena nezakonitom i primjerom etničke segregacije.[3]

U zadnjih nekoliko sedmica se obrazovni sistem u BiH suočio sa napadima na svim nivoima. U Federaciji BiH su u proceduri prijedlozi novih zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju i o srednjem obrazovanju u Kantonu Sarajevo, kao i prijedlog reforme zakona o visokom obrazovanju u Kantonu Sarajevo i Tuzlanskom kantonu. U Republici Srpskoj je usvojen novi „Zakon o osnovnom obrazovanju“ u kojem se ne spominje država Bosna i Hercegovina i iz kojeg je izbačen najvažniji element iz Okvirnog zakona o obrazovanju iz 2003. godine – zajednička jezgra nastavnih planova i programa.

Obrazovanje je pitanje koje se tiče svih nas.

Zahtijevamo da etničke elite prestanu zloupotrebljavati obrazovanje u političke svrhe, koje nameću podjele, kvazi-obrazovanje, lažne diplome i odsustvo obrazovnih politika za 21. vijek.

Zahtijevamo obrazovne politike koje služe stvaranju odgovornih i savjesnih građana i građanki za demokratsko i moderno društvo, zasnovano na humanističkim i sekularnim vrijednostima. 

Naša borba za pravednije i kvalitetnije obrazovanje se neće zaustaviti na ovom saopštenju jer trenutno radimo na izradi deklaracije o zajedničkoj obrazovnoj politici u Bosni i Hercegovini, a pokrenućemo i inicijativu za ocjenu ustavnosti odluke o uspostavljanju dvije škole pod jednim krovom.

Ovim putem apeliramo na sve građane i građanke da nam se pridruže i da zajedno unaprijedimo sistem obrazovanja u našoj zemlji!

Potpisnici/Potpisnice:

Udruženja/organizacije:

Feministički Antimilitaristički Kolektiv

Jedan grad jedna borba

Prometej

Bolja škola

Jer me se tiče

Udruženje za jezik i kulturu Lingvisti

Centar za mlade KVART

YIHR BIH

Oštra Nula

Otvoreni univerzitet

Fondacija CURE

ELSA Sarajevo

Centar Fortis Jablanica

Žene ženama

Omladinski pokret “Revolt” Tuzla

Savez antifašista i boraca NOR-a TK

Radni kolektiv JU Gimnazija “Mustafa Novalić” Gradačac

UŽ SEKA Goražde

Pojedinačni potpisi poredani po abecednom redu:

Adela Jušić

Aida Spahić

Aleksandar Žolja

Aleksandra Letić

Amela Džafović Kešan

Amela Kavazbašić

Amer Kapetanović

Amer Tikveša

Amila Buturović

Amira Sadiković

Amra Bakšić Čamo

Anes Podić

Anisa Šerak

Anur Hadžiomerspahić

Arijana Forić Kurtović

Berina Džemailović

Bojana Đokanović

Boris Šiber

Dada Turk

Dajana Bakić

Dalibor Tanić

Damir Imamović

Danijela Majstorović

Darjan Bilić

Dino Mustafić

Edin Hajdarpašić

Edita Miftari

Elma Selman

Emir Zametica

Enes Kešan

Eric Gordy

Esma Drkenda

Faruk Šehić

Feđa Kulenović

Franjo Šarčević

Gorana Mlinarević

Gordana Katana

Haris Jusufović

Igor Kalaba

Igor Štiks

Ines Tanović Sijerčić

Jasenka Kapetanović

Jasmila Žbanić

Jasmina Čaušević

Jasminka Drino-Kirlić

Jasminko Halilović

Ladislav Tomičić

Lala Raščić

Larisa Kurtović

Leila Šeper

Lejla Bakić

Lejla Huremović

Lejla Kalamujić

Marina Veličković

Mario Hibert

Masha Durkalić

Mirsad Kličkić

Mladen Jeličić Troko

Nebojša Pudar

Nejra Nuna Čengić

Nela Porobić Isaković

Nermina Trbonja

Nidžara Ahmetašević

Sabina Šabić

Sandra Zlotrg

Srđan Blagovčanin

Svjetlana Nedimović

Tamara Zenović

Zoran Ivančić

[1] Izvještaj Komiteta UN za eliminaciju rasne diskriminacije od 23. septembra 2010. godine – Committee on the Elimination of Racial Discrimination, Consideration of Reports Submitted by States Parties under Article 9 of the Convention: Concluding Observations of the Committee on the Elimination of Racial Discrimination, CERD/C/BIH/CO/7-8  h(stranica posjećena 8.5.2017).
Izvještaj Komiteta za prava djeteta iz septembra 2005. godine – Committee on the Rights of the Child, Consideration of Reports Submitted by States Parties under Article 44 of the Convention Concluding Observations: Bosnia and Herzegovina, UN Doc br. CRC/C/15/Add.26021  (stranica posjećena 8.5.2017).

[2] Izvještaj Tomasa Hamamberga, Komesara Savjeta Evrope za ljudska prava od 29.3.2011. godine – Commissioner for Human Rights, Report by Thomas Hammarberg, Commissioner for Human Rights of the Council of Europe  (stranica posjećena 8.5.2017).
[3] Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine, Presuda br. 58 0 Ps 085653 13 Rev, 29.8.2014. godine  (stranica posjećena 8. 5. 2017).
31
okt
2016

Piše: Bojan Krivokapić

Piše mi juče Srđan iz Zagreba, u vezi sa knjigom koju treba da mu kupim, da mu, ako nemam tih 15 evra koliko knjiga košta – javim, poslaće, da se ne stidim, jer nije to sramota, kad nemaš para. Jer znamo se. Mlohava izdavačka kuća s Trga republike nesposobna je da odgovori na upit, da li može da se kupi direktno kod njih, jer jeftinije je, jer takva su vremena. Danima nema odgovora, dani se kotrljaju po razgnjecanim ulicama grada koji se sprema za vojnu paradu. Nema veze, kupiću u knjižari.
Opširnije

9
nov
2014