Intervju sa aktivistima_cama: Aktivizam je rješenje

Pasivnost mladih u BiH je već dobro prepoznat problem, jer tek povremeno razmišljaju o svom aktivnom angažmanu u zajednici. Oni koji se ipak odluče za aktivizam, imaju uglavnom dvije opcije – građanski ili politički. Bez obzira na značajne razlike između ova dva oblika aktivizma, oba su itekako značajna za svaku društvenu zajednicu, a aktivisti su važni faktori svakog društva.

Srđan i Žiko su dugogodišnji aktivisti iz Bijeljine. Srđan Petković je dvadesetogodišnji student politikologije na Fakultetu političkih nauka u Banjoj Luci. On je predsjednik Centra za političko socijalni razvoj mladih, potpredsjednik Evropskog studentskog foruma Banja Luka, multiplikator u fondaciji SHL, a u još četiri nevladine organizacije je član Upravnog odbora. Žiko Savić je diplomirani ekonimista iz Bijeljine. On je predsjednik Omladinske organizacije Demokratskog narodnog saveza (DNS) u Bijeljini i član predsjedništva i  glavnog odbora republičke organizacije mladih DNS-a.

Razgovarao: Dalibor Kraišniković

Zašto si odabrao građanski aktivizam kao vrstu društvenog djelovanja?

Srđan Petković: Kada sam još kao srednjoškolac u prvom razredu pokušao da budem aktivan naišao sam na mnoge barijere. Kao i svagdje u našem društvu “veze” su predstavljale jedini način da postigneš ono što želiš. Kako nikada nisam bio jedan od tih, odlučio sam se za jedan trnovit put, put koji me je vodio na mnoge strane i koji je u meni otvorio mnoga pitanja. Na samom početku sam shvatio da ću mnogo naučiti, te da ću morati mnogo raditi na sebi kako bih ispunio svoj cilj, a to je bilo i jeste da poboljšam društvo i svoju lokalnu zajednicu. A upravo je odgovor zašto sam izabrao građanski aktivizam u tome, sloboda je nešto čemu svi težimo, a građanski aktivizam nam pruža mogućnost da glasno kažemo svoje mišljenje te ne pratimo nikakve stranačke lidere, nego iznosimo svoje stavove i borimo se za ono u šta zaista vjerujemo.

Zašto si odabrao politički aktivizam kao vrstu društvenog djelovanja?

Žiko Savić: Još kao srednjoškolac pokazivao sam interesovanje za pripadnost raznim organizacijama, kako nevladinom sektoru, tako i vladinom. U to vrijeme, uglavnom sam se bazirao na humanitarni rad. Međutim, nakon završetka srednje škole i upisa na fakultet zainteresovale su me i druge stvari poput političkog djelovanja u okvirima omladinske politike. Uvažavajući svoj prethodni rad i djelovanje u raznim organizacijama najviše me privukao rad DNS-a i kao političke opcije, a posebno njihova omladinska organizacija. Glavni razlog mog učlanjenja u jednu političku stranku je moja procjena da kroz bavljenje političkim aktivizmom mogu mnogo više da djelujem na raznim poljima, prije svega nastavku aktivnosti vezanih za humanitarni rad, zatim pomažući svojoj sredini, počevši od svoje ulice, preko grada, pa do cijele Republike Srpske.

Koliko dugo se baviš građanskim aktivizmom?

Srđan Petković: S obzirom da je omladinski aktivizam jedan od vidova građanskog aktivizma, odgovor bi bio, veoma dugo. Još od osnovne škole kada sam kroz razne sekcije i časove demokratije, i tada radionice edukovao svoje vršnjake, preko srednje škole kada sam u pubertetu počeo ozbiljno da se interesujem za dešavanja u društvu, pa sve do danas, kada studiram Fakultet političkih nauka i radim kao trener za mnoge organizacije obrazujući mlade o snazi koju imaju, onu koju trebaju da otkriju.

Koliko dugo se baviš političkim aktivizmom?

Žiko Savić: Od 2009. godine kada sam se učlanio u DNS i od tada sam se maksimalno angažovao u toj partiji, a sve s ciljem poboljšavanja statusa mladih.

Da li smatraš da mladi trebaju posvetiti više vremena aktivizmu?

Srđan Petković: Svakako. Aktivizam, u bilo kom obliku je nešto nevjerovatno. Mladi ga često gledaju samo kao besplatan rad, ali on je mnogo, mnogo više od toga. Aktivizam pruža nevjrovatne prilike za učenje, rad, putovanja, ali što je najbitnije on pruža mogućnost da se tvoj glas čuje. U tome i jeste najvažnija stvar, kroz sve ovo što i ja radim, mlada osoba može dobiti mnogo toga, ali isto tako može pomoći svojim vršnjacima, roditeljima, lokalnoj zajednici i tako dalje.

Žiko Savić: Naravno, aktivizam je jedna od ključnih stvari o kojoj mladi trebaju da razmišljaju posebno mladi koju završavaju srednju školu, odnosno upisuju se na fakultet. Mladi ljudi trebaju većinu svog vremena posvetiti razmišljanju, a zatim djelovanju u nekim od raznih omladinskih organizacija koje postoje širom BiH. Svi smo svjesni da živimo u teškom vremenu, da u regionu i našoj zemlji vlada teška ekonomska situacija, da se nedovoljna pažnja obraća na mlade od strane institucija, te zato koristim ovu priliku da pozoveom sve mlade da se aktiviraju, a to naravno ne mora biti isključivo u političkim partijama.

Smatraš li da je mladima građanski aktivizam korisniji od političkog?

Srđan Petković: Svaki vid aktivizma je dobar, bio on građanski ili politički, iako postoje značajne razlike. Prije svega postavlja se pitanje šta to mladi dobijaju, a nažalost od političkog aktivizma ne mogu dobiti mnogo, često to ostaju samo obećanja o boljem sutra ili nekom zaposlenju preko političke stranke. Dosta sam dobro upoznat sa tom činjenicom, što mi je jako žao. Ono što se u građanskom aktivizmu može dobiti jeste nevjerovatno i neiscrpno znanje iz svih oblasti, upoznanjavanje novih ljudi itd. Naravno da se i u političkom aktivizmu mogu dobiti ovakve mogućnosti, doduše nešto izmjenjene. Ipak rekao bih da je mladoj osobi mnogo korisniji građanski aktivizam, bar onaj omladinski, koji pruža zaista velike mogućnosti za lično usavršavanje i prosperitet društva u cjelini.

Smatraš li da je mladima politički aktivizam korisniji od građanskog?

Žiko Savić: Politički aktivizam je veoma koristan, ali po mom mišljenju, u ovakvoj situaciji u kojoj se država nalazi, nebitno je na koji način su mladi aktivni. Moja poruka bi bila da mladi ljudi ne čekaju druge da im pomognu, već da to isključivo urade sami kroz razne vidove društvenog aktivizma, bio on građanski, politički ili neki drugi vid aktivizma.