BITKA NA KOZARI

BITKA NA KOZARI



Na današnji dan 1942. godine završena je višenedeljna ofanziva neprijatelja na rejonu Kozara. Bitka  na Kozari započela je 10. juna pod kodnim nazivom „Zapadna Bosna“, fašističke snage su brojale 11.000 vojnika Wehrmacht, tj. 12 njemačkih pješadijskih, jedan tenkovski i jedan pionirski bataljun, te dva diviziona arteljirije. Pod komandom Friedricha Stahla bili su  20.000 ustaša i domobrana, tj. 25 bataljuna, te 2000 četnika Draže Mihajlovića (grupe Radića, Drenovića i Marčetića), Mađari su sudjelovali sa 5 topovnjača riječne flotile. 

Vojska naprijatelja je koristila najsavremeniju artiljeriju i avijaciju u to vrijeme. Njima se suprotstavio Drugi krajiški narodnooslobodilački odred koji je brojao 3,5 hiljade partizana naoružanih puškama, puškomitraljezima i minobacačima.

Poslije nepunih mjesec dana nadljudske borbe partizani su  probili neprijateljske linije u širini od dva kilometra i da iz prstenova smrti izvedu više od 10.000 civila, mahom djece, žena i omladine. Već sledećeg dana neprijatelji su jakim tenkovskim snagama zatvorili probijeni obruč čime započeo jeziv zločin nad partizanima i civilima koji nisu uspjeli da prođu. 

Neprijateljska komanda je sprovela brutalnu operaciju “čišćenja” teritorije spalili su i opljačkali sva sela,  ubili oko 35.000 ljudi. Ubijali su ljude na licu mjesta, a oni koji nisu pobijeni, desetine hiljada ljudi su odvedeni su u koncentracione logore Jasenovac i Staru Gradišku. Dio nesretnog stanovništva odveden je u Njemačku na prisiljen rad ili logore. 

Posebno tragična sudbina je nad djecom, gotovo 20. 000 malih Kozarčana većinom srpske djece koji su ubijani, iscrpljivani glađu i bolestima. Humanitarka Diana Budisavljević je uspjela da spasi  dio djece iz logora tačnije između 10. 000 do 12. 000 mališana, a drugi dio maloljetne djece je spašen na taj način da su ih hrvatske porodice usvojile.

Po ustaškim i njemačkim dokumentima u kozaračkoj ofanzivi zarobljeno je 68.000 ljudi. Spomen park Kozara prikupio je nepotpuni spisak od 33. 398 pobijenih kozaračkih civila dok sudbina mnogih nestalih ni do danas nije poznata. 

Gubici 2. krajiškog NOP odreda su procjenjeni na oko 1700 mrtvih, ranjenih i nestalih, uključujući i 500 ubijenih ranjenika. Neprijateljski gubici su bili oko 7.000 izbačenih iz stroja. Po njemačkim podacima njemačke jedinice imale su 70 mrtvih i 187 ranjenih, a domobranske 475 mrtvih, 725 ranjenih i 510 nestalih. 

Oko 900 preživjelih partizana je osnovalo Petu krajišku brigadu. U isto vreme, glavnina partizana sa Titom se kretala iz istočne u zapdnu Bosnu. Nakon što su se snage Osovine povukle, delovi izgubljene teritorije su povraćane u septembru 1942. Krvava bitka na Kozari pretvorila je ovu planinu u legendu. Ona je postala simbol partizanskog otpora i stradanja.

 

Photo by: spomenikdatabase.org