Da nam živi AFŽ!
Na današnji dan 6. decembra 1942. godine za vrijeme Drugog svjetskog rata u Bosanskom Petrovcu na Prvoj zemaljskoj konferenciji žena osnovan je Antifašistićki front žena (AFŽ).
Na konferenciji je učestvovalo 166 izabranih delegatkinja iz cijele Jugoslavije, jedino se Makedonske predstavnice nisu uspjele probiti kroz redove neprijatelja i prisustvovati konferenciji.
Pozdravni govor održao Josip Broz Tito vrhovni zapovjednik Narodnooslobodilačke vojske (NOV). Tito je rekao: „Ja se ponosim time što stojim na čelu armije u kojoj ima ogroman broj žena. Ja mogu kazati da su žene u toj borbi po svom heroizmu, po svojoj izdržljivosti, bile i jesu na prvom mjestu i u prvim redovima i svim narodima Jugoslavije čini čast što imaju takve kćeri.“
Cilj osnivanja AFŽ-a bio je mobilizacija žena radi pomaganja jedinicama Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije, pomoći organima vlasti u organizovanju pozadine, učešća u oružanim i diverzantskim akcijama, brige o djeci, te razvijanju bratstva i jedinstva među ženama. Poseban zadatak bio je kulturno – prosvjetno uzdizanje žena.
AFŽ je bila autonomna najmasovnija i najprogresivnija organizacija žena na našim prostorima. Antifašistkinje su se borile protiv fašizma, radile su na edukaciji u obrazovnom i političkom djelovanju žena. Kroz pokretačku snagu borile su se za ravnopravnost žena kao i protiv rodnih stereotipa.
Za pravo glasa su se izborile 1945. godine. U Ustavu nove Jugoslavije stajalo je: Žene su ravnopravne sa muškarcima u svim područjima državnog, privrednog i društveno-političkog života. Za jednak rad žene imaju pravo na jednaku platu kao i muškarci i uživaju posebnu zaštitu u radnom odnosu. Država naročito štiti interese majke i djeteta osnivanjem porodilišta, dječijih domova i obdaništa i pravo majke na plaćeni dopust prije i poslije porođaja.
POGLEDAJTE: AFŽ arhiv
Jugoslavija je u ratu izgubila 1.700.000 stanovnika, od toga oko 600.000 žena. Žene su dale ogroman doprinos borbi za oslobođenje. Od 1941 do 1945 u redovima Narodnooslobodilačke vojske borilo se oko 110.000 žena od kojih je 25.000 poginulo, 40.000 ranjeno, dok je 3.000 ostalo potpuno nesposobno za rad. U toku Drugog svjetskog rata, oko 2.000 žena postale su oficiri. Partizansku spomenicu 1941. godine je dobilo 3.344 žena, a Ordenom narodnog heroja odlikovana je 91 žena.
Na oslobođenoj teritoriji učestvovalo je oko 2 miliona žena u različitim pozadinskim akcijama, a 600.000 žena je hapšeno i zatvarano. Posebni odbori AFŽ-a skupljali su hranu, odjeću i sanitetski materijal za Narodnooslobodilačku vojsku, brinuli su se za obradu zemlje, žetvu i sjetvu, bolnice, djecu, kurirsku službu i slično.
Antifašistički front žena vremenom je izrastao u snažan društveno-politički faktor socijalističke Jugoslavije. Ipak, 1953. godine odlukom Narodnog fronta, došlo je do njegovog ukidanja. Sa AFŽ-om prestaje i emancipatorsko i ujedinjeno djelovanje žena na prostoru bivše Jugoslavije.