Da li je partijska knjižica ključni faktor pri zapošljavanju u javnom sektoru i da li ista omogućava da se u ime vlasti može kršiti zakon? Slučaj Danijele Sladoje otvara ponovo temu šta je bitno – podobnost ili sposobnost. „Samo angažman u politici omogućava da realizujete svoje ideje. Možete biti najbolji student ili najbolji stručnjak u nekoj oblasti, ali ako niste u sistemu vlasti, ako niste dio vlasti, sve to može izgledati kao zabluda“, poručio je u septembru 2018. godine, lider SNSD-a Milorad Dodik na predizbornom skupu svoje stranke. Da li se ovim načelom vodila Smilja Nišić, direktorica Javne ustanove „Nikola Tesla“ Šamac, prilikom odluke u prijemu u radni odnos na upražnjeno mjesto profesora filozofije, teško da će ikada biti dokazano.
Autor: Gordana Katana
No, sumnju na mogućnost da se direktorica Nišić, članica SNSD-a, prilikom konačne odluke ko će zamijeniti penzionisanu profesoricu filozofije nije vodila profesionalnim i na zakonu predviđenim kriterijima već partijskim članstvom, izrazila je Danijela Sladoje, koja je konkurisala na to radno mjesto.
U svom obraćanju našem portalu Sladoje je navela da je u periodu od marta 2022. do marta 2023. godine, odrađivala pripravnički rad u JU „Nikola Tesla“ u Šamcu, uz mentorstvo profesorice Hane Tabaković.
„Profesorica je penzionisana krajem decembra 2022. godine. Od januara 2023. profesor Bojan Lazić preuzima mentorstvo i dobijamo još jednog kolegu koji se samo pojavio. Opšte poznato je bilo da treba biti raspisan konkurs za radno mjesto profesora filozofije, međutim to se ne događa zato što je direktorica škole, Smilja Nišić, odlučila samoinicijativno da pozove i zaposli Ognjena Glamočaka na to radno mjesto i konkurs raspiše tek krajem januara 2023. godine. Škola ima pravo da bez konkursa zaposli osobu na kraće vrijeme, budući da konkursna procedura dugo traje, a sve s ciljem da učenici ne gube časove. Dotični Ognjen Glamočak je radio u istoj školi pripravnički rad u ranijem periodu, međutim nikad nije položio stručni ispit, što implicira na činjenicu da je izgubio pravo polaganja stručnog ispita koji je moguće položiti samo u roku od godinu dana nakon položenog pripravničkog. Postavlja se pitanje zašto direktorica nije meni, kao tadašnjem pripravniku te škole, dodijelila časove jer sam predavala u nekim odjeljenjima. Osim ako direktorica nije imala neke druge interese, lične prirode. Ognjen je čak dvije godine prije zaposlenja pričao da će ga stranka (SNSD) zaposliti kada profesorica Hana bude penzionisana. Čak je dolazio profesorici kući da je pita kada treba biti penzionisana kako bi on mogao tačno znati kada će ga zaposliti, što možemo okarakterisati kao poseban vid uznemiravanja. Neposredno prije odlaska profesorice u penziju, direktorica mi je indirektno poručivala preko drugih profesora, mojih tadašnjih kolega, da treba da se učlanim u stranku, neku koja je u koaliciji sa SNSD-om ako želim posao, što sam ja otvoreno odbijala. Svi su govorili slično, a to je da su i oni bili primorani uraditi isto kako bi zadržali svoj posao. Savjetovali su mi da i ja tako postupim, čak i ako se ne slažem sa ideologijom te stranke, a nakon dobijenog posla da mogu raditi kako god želim i da neću imati nikakve obaveze prema stranci. Da je to tačno može potvrditi Aktiv žena SNSD-a, unutar kojeg su mnoge profesorice te škole, između ostalog, profesorice koje su sačinjavale konkursnu komisiju, kao i direktorica“, stoji u pismenom obraćanju Danijele Sladoje.
Nadalje, Sladoje navodi da je Ognjen Glamočak primljen u radni odnos sa nepunom normom časova prije nego što su objavljeni rezultati konkursa, da se, kako kaže, u više navrata javno hvalio da će taj posao dobiti jer je član SNSD-a.
U odgovoru na pitanja vezano za ovaj slučaj direktorica JU „Nikola Tesla“ Smilja Nišić odbacila je, kao neutemeljene, navode Sladoje o političkim pritiscima jer ih nije „kao argumente iznosila pred školskim odborom, Republičkim pedagoškim zavodom, Republičkoj inspekciji – Odjeljenju prosvjetne inspekcije te da su u sva tri slučaja njeni prigovori odbijeni“.
Nišić takođe dodaje da taj argument, kao dokaz, Sladoje nije iznijela ni u sudskom sporu koji vodi protiv škole i koji je u toku.
O samoj konkursnoj proceduri izjašnjenje nam nije dostavljeno uz obrazloženje da je adresa na koju je trebalo da se obratimo Prosvjetna inspekcija i Republički pedagoški zavod.
Kako se vidi iz navedenog odgovora, koji ćemo priložiti uz ovaj tekst, Sladoje je odlučna da do kraja vodi pravnu bitku, no ključne argumente koje koristi odnose se na niz propusta tokom konkursne procedure i samog testiranja kandidata.
Kako bi to pojasnila navela je slijedeće:
„Nijedan član komisije nije profesor filozofije, ali su izabrani kao članovi aktiva koji predstavlja grupu srodnih predmeta sa filozofijom. Pravilnikom o zapošljavanju je to dozvoljeno, ali bi jednostavnije bilo pozvati profesora predmeta za koji se konkurs raspisuje, u ovom slučaju bi to bio profesor filozofije iz druge škole, što je u Pravilniku definisano kao stručni saradnik, ali bi tada bilo teže izvršiti malverzaciju ove vrste. Tako da su komisiju sačinjavale profesorice aktiva srodnih predmeta: profesorica sociologije, profesorica istorije i profesorica srpskog jezika i književnosti.
Ono što predstavlja najveći problem je činjenica da se nijedno od četiri pitanja ne nalaze u nastavnom planu i programu za predmet filozofija, koje je propisano od strane ministarstva. Pitanja sa testa:
Postavlja se pitanje na koji način je vršeno bodovanje pismenog dijela ispita, a nije mi jasno ni na koji način sam dobila dva boda od maksimalno tri na usmenom dijelu, jer sam odgovorila na sva tri pitanja. Komisija je uvažila moje odgovore i nije imala potpitanja ni na jedno od ta tri.
Zatim, rang lista se nije nalazila na oglasnoj tabli, čime je takođe prekršen pravilnik o zapošljavanju. Kad sam usmeno otišla tražiti istu kod sekretara, dobila sam iskopiran ručno napisan zapisnik, što je krajnje neprofesionalno, i još bitnije – nezakonito, jer rang lista predstalvja zvaničan dokument u konkursnoj proceduri.
Iako se konkursom popunjavalo jedno radno mjesto profesora filozofije na puno radno vrijeme, oba kandidata su primljena, jer je Bojan Lazić ispunjavao normu od 13 časova, pa su morali zaposliti i Ognjena Glamočaka, kako direktorica navodi.“
“Jasno je da je konkurs bio namješten, a da sistem državnih institucija ne funkcioniše pokazuje takođe nesavjestan rad viših organa kojima sam se obratila“, iz svega do sad navedenog, kategorična je Sladoje.
U sudskom sporu koji je u toku i koji se vodi pred Osnovnim sudom u Šamcu, prvostepenom, nepravomoćnom presudom donesenom u aprilu 2024. godine, usvojen je tužbeni zahtjev tužiteljice (Danijele Sladoje), slijedom čega je poništeno rješenje JU “Nikola Tesla“ Šamac broj 224/ 2023 od 2. marta 2023. godine i odluka o izboru kandidata broj 118/ 2023, od 3. februara 2023. godine.
Škola je na istu, kako smo i naveli, uložila žalbu pa će ishod ovog spora biti poznat po pravomoćnosti presude.
Pravomoćna presuda u sporu Sladoje protiv JU „Nikola Tesla“, za sve strane trebalo bi da bude, bez obzira na ishod, obavezujuća. Da li će se to i desiti, na temelju iskustava da javne ustanove, kojima rukovode politički imenovani kadrovi u bosanskohercegovačkom entitetu RS, zakone provode selektivno i jednako tako i sudske presude, pokazaće vrijeme.
Presudu i žalbu tuženog možete pronaći ispod.
SLADOJE Danijela 7-24 - Presuda SLADOJE DANIJELA 7-24 - Žalba tuženog