Performans: “Jesmo li antifašisti?”

Performans: “Jesmo li antifašisti?”



Povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve fašizma i antisemitizma, aktivisti i aktivistkinje iz Prijedora i Banjaluke su juče na Trgu Krajine organizovali performans „Jesmo li antifašisti?“

Antifašizam je zajednički naziv za sve grupe, organizacije i ideologije koje se suprotstavljaju fašizmu i nacizmu, neofašističkom i neonacističkom pokretu i njihovim ideološkim obrascima. Međutim, postavlja se pitanje da li smo zaista upoznati sa značenjem pojma „antifašizam“?

„Mislim da većina nije upoznata, smatram da je to malo problematično i da treba raditi na tome. Danas se mladi često ponašaju kao fašisti, a da nisu ni svjesni toga. Malo ljudi zna šta je u stvari pravi antifašizam“, rekao je Stefan Gvozden, aktivista iz Prijedora.

Kod nas se antifašizam stavlja u kontekst Drugog svijetskog rata i ne ide dalje od toga. U današnje vrijeme imamo novo tumačenje istorije, u kojoj političke elite koje su na vlasti govore kako su fašisti u stvari antifašisti. Zbog toga su mladi danas zbunjeni i idealizuju pogrešne vrijednosti.IMG_8875

 „Kao prvo, mladi ne znaju šta je antifašizam. Kao drugo, iako se izjašnjavaju ako antifašisti, oni to u stvari nisu. Kod nas fašizam prelazi u tradiciju, koja se, nažalost, prenosi na mlađe generacije, a tome svjedoče razni grafiti i govor mržnje“, rekla nam je studentica socijalnog rada, Tatjana Aničić.

Normalno je da svi za sebe mislimo da nismo fašisti. Ali, da li to odmah podrazumjeva da smo antifašisti?

„Antifašizam je prije svega ljudsko opredeljenje da budeš protiv nečega što je fašizam. Danas u BiH zaista možemo postaviti pitanje da li uopšte imamo antifašista, ako oni nisu spremni da djeluju, da se javno pokažu i ako nisu spremni da reaguju na sve oblike fašizma? Možemo da budemo svjedoci  da je fašizam svakodnevno veoma prisutan na ovim prostorima i da je u stvari, sve jači i jači“, rekao nam je Edin Ramulić, aktivista iz Prijedora.

Da bi danas bili antifašisti, potrebno je da da budemo jaki pojedinci/ke i da budemo spremni da prihvatimo i živimo vrijednosti, koje zaista znače prihvatanje drugih i drugačijih. Potrebno je da svaki dan zaustavljamo i ukazujemo na  nasilje u svakom obliku, da se borimo protiv diskriminacije, da budemo solidarni/e i razumijemo drugačije od sebe. Zbog toga antifašizmu jeste mjesto na „pozitivnoj“ strani istorije i ne smije se koristiti u svrhu pravdanja zločina, već sprečavanja i borbe da se zločini ne ponove.

Međunarodni dan borbe protiv fašizma i antisemitizma je ustanovljen u znak sjećanja na žrtve Kristalne noći. U Kristalnoj noći ili Noći pogrona, 9. novembra 1938. godine njemački nacisti su otpočeli pogron Jevreja, ubivši neutvrđen broj djece, žena i muškaraca i spalivši stotine sinagoga, više od 7.000 jevrejskih prodavnica i kuća. Iste večeri, vođe Trećeg rajha su odlučile da u Njemačkoj istrijebe sve Jevreje.

Autorica: M.P.