Radionica: “Kultura i identitet”

Radionica: “Kultura i identitet”



Radionica “Kultura i identitet” održana je u četvrtak, 17. decembra  prostorijama Udruženja građana Oštra Nula. Radionicu je vodila Danijela Majstorović, profesorica na Filološkom fakultetu u Banjaluci, teoretičarka kulture i aktivistkinja.

Zanimalo nas je šta je to identitet, pa smo pitali naše učesnike i učesnice da nam odgovore na to pitanje. Za jedne je identitet skup osobenosti čovjeka, određene individue, dok drugi smatraju da je identitet svaka osoba za sebe, njene osobine i ponašanje.

„Za mene je identitet ispoljavanje sopstvenih misli i osjećanja u skladu sa društvenim normama“, rekla nam je Nataša Lazakić, studentica Filološkog fakulteta u Banjaluci.

„Identitet, pa to je dosta široko područje. Za mene mnogo stvari predstavlja moj identitet, odnosno sve ono što sam lično ja, sve ono što smatram da jesam, način na koji sebe vidim i vjerovatno kako me i drugi vide, dakle, ono što ja radim i djela koja predstavljaju mene“, rekao nam je banjolučki dramaturg, Slaviša Radan.

„Identitet je lično svojstvo čovjeka koje je stekao kroz socijalizaciju i odrastanje, prihvatanje nekakvih društvenih pravila i stvaranja sopstvenog mišljenja o okolini, samom sebi i odnosima sa drugim ljudima“, kaže Biljana Andrijević, studentica Pravnog fakulteta u Banjaluci.

Šta zaista predstavlja identitet, koliko identiteta možemo imati i šta utiče na stvaranje identiteta rekla nam je Danijela Majstorović.

12391891_1069433769787824_8581718964724568100_n

Danijela Majstorović

„Najbolje objašnjenje za mene, i način na koji objašnjavam studentima i studenticama na osnovnom nivou, je da identitet ne postoji kao nešto fiksno, tj. da mi ne možemo govoriti o jednom zacementiranom identitetu, već da mi govorimo zapravo o identifikacijama. Međutim, svi kroz svoje subjektivitete i kroz svoju osobnost, nosimo različite vrste i vidove identifikacija tako da smo mi tijela, odnosno stjecišta, mnogobrojnih identiteta i nismo samo jedan. Mi smo puno identiteta, jer smo i žene i majke i pripadnice neke etničke grupe. Ja ću za sebe nekada reći da sam Jugoslovenka, iako se može reći da Jugoslavija više ne postoji. Ali šta ćemo onda sa tim identitetom kod mene, budući da je to zemlja u kojoj sam živjela prvih 13 godina života? Tako da su identiteti zaista multipni, oni nisu fiksni i oni nisu bogomdani. Oni su diskurzivno konstruisani, i konstruišu i konstituišu se kroz kulturu, tako da bi možda to bila jedna za početak definicija. Naravno, ima ih dosta“.

Identitet se gradi u porodici, društvu, grade ga obrazovne institucije, ali u najvećoj mjeri identitet grade mediji. Masovni mediji su preuzeli tu ulogu masovnih edukatora, jer su lako dostupni i jeftini. Dovoljno je samo da uključite TV, otvorite novine ili kliknete mišem na internetu i tu se može vidjeti identitet koji se servira.

„Naravno da se identiteti kroz razne vrste kulturalizacije zapravo i formiraju tako da danas dosta utiče masovna kultura, odnosno medijska kultura. Vi sad da pitate klinke, od 12-13 godina i starije malo, malo koja da tu sluša Josipu Lisac, Margitu Stefanović ili Billie Holiday. Ovdje je dominantan kulturni obrazac te folk zvijezde koja, ne mora nužno da bude, podliježe patrijarhalnoj matrici koja može biti subverzivna. Tako se npr. Karleuša može čitati u ključu koji je suprotan od onog ključa u kojem čitamo Cecu. Svakako da postoje pojave, persone, koje dolaze, koje mi primamo, percipiramo kroz masovnu medijsku kulturu i na osnovu koje mi gradimo svoje identitete“, kaže Majstorevićeva.

Identitet možemo gledati kroz kulturu, kroz ilustraciju klasnih, rasnih, etničkih, dobnih i rodnih identiteta.

„Identitet se formira na različite načine i naravno da je tu uključeno uvijek dosta, da tako kažem, društvenih aktera i akterki koji u odnosu na svoju moć zadobijaju  određen prostor koji im potom omogućuje da kroje, usmjeravaju ili čak diktiraju, u totalitariznim društvima, neki identitet, neki etos, neke vrijednosti, neka pravila igre itd.“, rekla je Majstorevićeva.

Na radionici se diskutovalo još o posmatranju identiteta kroz političku ekonomiju, tekst i publiku(e), te različite teorijske matrice poput marksističke i neomarksističke, poststrukturalističke, te feminističke ukazujući na osnovna pitanja i probleme ovih teorijskih pristupa i njima pripadajućih praksi.

Autorica: M.P.