Nulti čas kulture sjećanja: Mladi spremni za suočavanje sa prošlošću

Jednodnevni seminar „Nulti čas kulture sjećanja“, održan je 11. novembra u Socijalno– edukativnom centru u Banjaluci. Mladi su kroz radionice, diskusije i projekciju filma osvijestili na koji način etnonacionalne političke elite upravo kroz obrazovanje i medije manipulišu našom recentnom prošlošću. Predavači na ovom seminaru su bili: Srđan Puhalo, socijalni psiholog i Tamara Šmidling, socijalna antropološkinja.

Suočavanje sa prošlošću je dugotrajan i nimalo lagan proces, koji je neophodan ako želimo da gradimo bolje i humanije društvo u kome će se poštovati osnovne ljudske vrijednosti. U Bosni i Hercegovini, nakon 21. godinu od završetka rata, institucije nisu preuzele na sebe odgovornost da uspostave stabilniju atmosferu kada su u pitanju ratni zločni počinjeni od 1991. do 1995. godine. Etnonacionalne političke elite su kroz obrazovni sistem i medije stvorili plodno tlo za širenje nacionalizma, kao najboljeg sredstva za podjelu i dehumanizaciju društva.

Na predavanju Šta nas škola (ne) uči u procesu suočavanja sa prošlošću koju je vodila socijalna antropološkinja Tamara Šmidling, učesnici_ce su kroz razgovor zaključili da su im tokom obrazovanja kada je tema suočavanja sa prošlošću u pitanju nedostajala činjenična i objektivna učenja i pozitivne price.

Ono što im smeta u procesu obrazovanja, a kada je ova tema u pitanju jeste sakralizovanje sopstvenih žrtava, glorifikovanje vojnih lica, generalizovanje i pozivanje na kolektivnu odgovornost.

Sanela Dizdar iz Jajca tvrdi da je došlo vrijeme da se o kulturi sjećanja razgovara  kako u školama sa profesorima, tako i sa roditeljima jer neznanje i neinformisanost su pogodno tlo za razvoj predrasuda.

 “Drago mi je što smo naučili nešto više i o brojkama i o samom toku ratnih dešavanja. Zatim, dotakli smo se i teme “dvije škole pod jednim krovom”. Okruženi smo poslijeratnim sindromom, dosta ljudi je oboljelo od stresa, a drago mi je što postoje ovakve radionice da se osvijesti da se tako nešto ne bi nikad više ponovilo. Mladi treba da budu složni i ujedinjeni kao porodica, da nemamo predrasuda između pravoslavaca, katolika ili muslimana. Bitno je da gledamo korak naprijed, a ne korak nazad, iako nažalost kod nas politika piše prošlost.”
Aleksandar Rade Ćorović, učesnik iz Banjaluke, tvrdi da je najbolji način da priđemo jedni drugima bez predrasuda.

 “Dopala mi se prva sekcija, kao i razgovori o tome kako mediji vrše manipulaciju. Kultura sjećanja i suočavanje s prošlošću su veoma bitne teme, i ako mi nismo spremni da im ozbiljno priđemo sa razumijevanjem kroz kvalitetan razgovor, kao i spremnošću da prihvatimo neke činjenice koje su bolne za sve strane, mi nećemo moći nastaviti dalje. I najbolji način da izbjegnemo to što se desilo jeste da naučimo iz lekcija prošlosti i  ne dozvolimo da se isto ikad  ponovi.”

O ulozi medija u procesu suočavanja sa prošlošću sa učesnicima_cama je razgovarao  Srđan Puhalo, socijalni psiholog.

Najvažnije je kada govorimo o suočavanju s prošlosti jesu činjenice koje su tačne i provjerljive, a izvori informacija relevantni. Puhalo je naglasio da do danas nemamo tačan spisak ubijenih ljudi u BiH koji je jednako relevantan za Srbe, Hrvate i Bošnjake, što medijima ostavlja itekako prostora za manipulaciju, neprofesionalno izvještavanje i huškanje.

“Kada znamo etničku, polnu, geografsku strukturu tih ljudi onda nema ekstremno glupih izleta koji se zloupotrebljavaju za manipulisanje. Ja nisam vidio da imamo zajednički konseznus oko cifri, i onda se to suočavanje s prošlošću pretvori u neko nadgornjavanje oko cifri u medijima. Suočavanje s prošlošću je dugotrajan process koji se sprovodi na lokalnom, ličnom, institucionalnom, na nivou cijelog društva.”

Poslije predavanja  učesnici_ce su imali_e  priliku pogledati dokumentarni film Rad u nastajanju i razgovarati sa akterima.

Film Rad u nastajanju, nastao je u produkciji Oštre Nule, a bavi se naporom mladih učenika, srednjoškolaca iz Jajca, da obustave osnivanje 55. škole koja bi radila po principu segregacije odnosno “dvije škole pod jednim krovom”.

Prisutnost nacionalizma u obrazovanju, zloupotreba obrazovanja od etnonacionalnih političkih elita u svrhu podijele mladih, kvalitet obrazovanja u BiH, prisutnost i uticaj vjerskih institucija na obrazovanje u sekularnoj državi, samo su neke od tema o kojima smo razgovarali nakon prikazivanja filma.

Srednjoškolci su, takođe, pokazali zanimanje za ovu temu i poželjeli se informisati malo više mimo školskog plana i programa.

“Četvrti sam razred gimnazije i došao sam na seminar jer sam htio čuti nešto više o ratnoj prošlosti. Na interaktivnom predavanju smo iznijeli mišljenja, bilo je ragovijetno i demokratski, bez nametanja mišljenja. Najviše mi se dopao film na kraju seminara o učenicima iz Jajca, odnosno kako spriječiti segregaciju i kako da  tri konstitutivna naroda nađu zajednički kompromis i razumijevanje. O ovoj temi kultura sjećanja treba govoriti naširoko, u raznim školama treba odabrati grupe ljudi koji mogu objektivno govoriti  iz sva tri ugla dešavanja”, naveo je Ognjen Krčmar iz Srpca.

GALERIJA: Nulti čas kulture sjećanja

Seminar “Nulti čas kulture sjećanja” smo organizovali uz podršku fondacije Friedrich Ebert.