Održane tri panel diskusije u sklopu konferencije “Mogućnosti i prepreke građanskog organizovanja”
U sklopu konferencije “Mogućnosti i prepreke građanskog organizovanja”, održane su tri panel diskusije putem aplikacije ZOOM, u periodu od 23. do 26. juna. Kroz aktivni dijalog i razmjenu mišljenja, panel diskusije su imale za cilj da otvore neka pitanja u vezi sa stanjem i izazovom građanskog organizovanja i djelovanja u Bosni i Hercegovini.
Prva panel diskusija pod nazivom Uskraćenost djelovanja u javnom prostoru u BiH prije i tokom pandemije virusa COVID-19 održana je 23. juna. Fokus ovog panela je bio ukazati na formalne i institucionalne okolnosti koje otežavaju ili sprječavaju građanski aktivizam. Panelisti koji su učestvovali na diskusiji su: Ena Bavčić iz Civil Rights Defendersa, aktivistkinja Gorana Mlinarević, Igor Ličina iz OSCE-a, kao i Uglješa Vuković iz Transparency Internationala. Razgovor je moderirala Tanja Topić iz fondacije Friedrich Ebert.
Panelistkinja Ena Bavčić iz Civil Rights Defendersa kazala je da postoji prijetnja da se fokusiramo samo na period pandemije, te ignorišemo šta se dešavalo prije. Ona kaže da smo imali već puno restrikcija kada se govori o javnom okupljanju.
“Ja mogu govoriti u nekoliko konkretnih fizičkih prepreka. Među najvećim preprekama je zasigurno je ograničavanje javnog prostora, pa tako imamo primjer Banja Luke, gdje se okupljanja mogu dešavati samo na dva mjesta. Imamo primjer i Tuzle, gdje nije ograničeno mjesto okupljanja, ali jeste propisano da okupljanja budu udaljena od javnih institucija”, dodala je Ena.
Uglješa Vuković iz Transparency Internationala kazao je da se boji da smo mi u poziciji da stalno branimo stečena prava, jer takve politike se kreiraju, a to vrlo malo ostavlja prostora organizacijama.
“Trend sužavanja demokratskih sloboda je ono čime smo bili suočeni, unazad već niz godina”, dodao je Uglješa.
Panel diskusiju Uskraćenost djelovanja u javnom prostoru u BiH prije i tokom pandemije virusa COVID-19 možete pogledati na OVOM linku.
U drugoj panel diskusiji pod nazivom “Aktivizam i ljudska prava tokom pandemije Covid-19”, održanoj 24. juna, imali smo priliku da čujemo koje su to mogućnosti građanskog aktivizma i samoorganizovanja u BiH tokom pandemije. Na ovoj panel diskusiji učestvovali su: Dajana Bakić iz Tuzlanskog otvorenog centara, Aleksandra Letić iz Helsinškog odbora za ljudska prava, kao i aktivista Goran Zorić. Drugu panel diskusiju u sklopu konferencije, moderirala je aktivistkinja Dražana Lepir.
Tokom drugog panela Dajana Bakić iz Tuzlanskog otvorenog centra kazala je da ljudska prava vidi kao ugovor potpisan sa državom koji nam svima osigurava jednaka ljudska prava. Taj ugovor je apsolutno prekršen kod presude Sejdić-Finci. Kaže da je njena sloboda, sloboda i drugih. Baviti se LGBTIQ pravima, nije fokusirano samo na jedne, već i da drugi imaju ista prava.
“Poboljšati život jedne grupe, poboljšat će život i drugih. Moramo konstatovati u kakvoj zemlji živimo, jer nismo jednake i jednaki. Mi nemamo ujedinjen civilni sektor okupljn oko istih ciljeva. Nema solidarnosti i živimo u svojim balonima”, dodala je Dajana.
Na LINK-u možete pogledati panel diskusiju Aktivizam i ljudska prava tokom pandemije Covid-19.
Treći panel pod nazivom “Aktivizam i građansko samoorganizovanje poslije pandemije – izazovi i mogućnosti” održana je 26. juna od 18:00 do 20:00 sati. Učesnici ovog panela su bili: Tifa Tučić iz UG Oštećenog vida Tuzla, Tihomir Dakić iz Centara za životnu sredinu), Branko Ćulibrk iz Centara za mlade Kvart Prijedor, kao i aktivistkinja Larisa Šuša iz Gračanice. Panel je moderirala Nidžara Ahmetašević, aktivistkinja i novinarka.
Civilno društvo čine aktivni građani i građanke koji svojim angažmanom djeluju s ciljem unaprjeđenja kvalitete života u svojoj zajednici i šire. Međutim, u našem društvu postoji nepovjerenje kada su organizacije civilnog društva u pitanju, te se vrlo često društveni akteri i akterke negativno etiketiraju. Iako je zakonska odgovornost na nosiocima vlasti, problemi sa kojima smo suočeni u Bosni i Hercegovini zahtijevaju aktivno učešće svih društvenih aktera.
Aktivistkinja Larisa Šuša se osvrnula na odgovornost građana i brutalnu inertnost naših lokalnih zajednica, te samog aktiviranja građana. Ona je kazala da u februaru mjesecu tokom početku pandemije, nismo znali kakvo je to oboljenje. Dodaje kada čovjek dobije veliki broj informacija iz medija, a ne vidi slučajeve u svojoj okolini, misli da se to dešava samo nekom drugom.
Tihomir Dakić iz Centara za životnu sredinu, kazao je da terminološki postoji velika razlika između odgovornog građana i aktivista. Kaže da nažalost, kada govorimo o aktivistima, taj termin su preuzele političke partije, te svoj podmladak nazivaju aktivistima. On je govorio o tome da je uloga svih nas da budemo društveno aktivni.
“Problem je kada nas strpaju građani i građanke u isti koš nesposobnog civilnog sektora. Ja ću uvijek pohvaliti odgovornog pojedinca u civilnom društvu. ”, dodao je Tihomir.
Panel Aktivizam i građansko samoorganizovanje poslije pandemije – izazovi i mogućnosti možete pogledati OVDJE.
Panel diskusije su reproducirane na oficijelnoj Facebook stranici Udruženja Građana Oštra nula, a sva tri panela pregledalo je nekoliko hiljada korisnika ove društvene mreže.
Piše: Mirnes Bakija