Javni prostor pripada svima nama i za njega se treba boriti građanskim udruživanjem i samoorganizovanjem, poruka je panel diskusije “Javni prostor – prostor svih nas!”, održane online 12. novembra na ZOOM platformi. Panelisti Ena Kljajić Grgić iz Transparency Internationala, Srđan Ostojić iz Koalicije ,,Pod lupom”, Robert Oroz iz Ekološko – humanitarna udruga ,,Gotuša” i Sabina Nikšić iz Inicijativa ,,Za Hastahanu“, govorili su o zakonskom okviru koji se tiče prava na slobodu okupljanja, ugrožavanju i zloupotrebama javnog prostora, ali i o svojim iskustvima sa građanskim aktivizmom i institucijama BiH. Panel je moderirala naša aktivistkinja, Azra Berbić.
Panel diskuju možete pogledati na OVOM LINKU.
Ena Kljajić Grgić, iz organizacije Transparensi Internašnl, ukratko je predstavila zakone koji se tiču prava na slobodu okupljanja u BiH. Iako na državnom nivou ne postoji zakon, ovo pravo je definisano ustavom, ali i entitetskim, odnosno kantonalnim zakonoma. Pohvalila je i zakon koji je donesen u Brčko distriktu ove godine, pod nazivom Zakon o mirnom okupljanju i koji donosi nešto liberalnije odredbe u odnosu na postojeće zakone i odredbe. Ena je pojasnila kako zakon definiše javna okupljanja – kao okupljanja građanja gdje se izražavaju politička, socijalna i slična uvjerena u javnom prostoru. Zakon ih dijeli na 3 vrste: mirna okupljanja (proteste), javne priredbe (sa ciljem sticanja zarade) i druge vrste okupljanja (poput humanitarnih akcija, koje se ne prijavljuju javnim organima). Poseban fokus je stavila na mirna okupljanja, jer su ona bitna za građansko društvo.
Objasnila je i proces registrovanja javnih okupljanja kod nadležnih organa, odnosno policijske uprave. Skup se prijavljuje najmanje 5 dana prije početka, ili 48 sati u posebnim uslovima, a ukoliko se prijava odbije organizator može da podnese žalbu ministru policije, i ona se mora procesuirati u naredna 24 sata. Osvrnula se i na skorašnju presudu suda u Banjoj Luci, kojom je utvrđeno da članovi grupe Pravda za Davida nisu kršili Zakon o javnom redu i miru i naglasila kako građani imaju sredstva i načine borbe protiv represije i kršenja njihovih prava.
Srđan Ostojić, izborni analitičar Koalicije „Pod lupom“ govorio je o ugrožavanju javnog prostora od strane političkih partija, koje sa svojim predizbornim kampanjama okupiraju kako životni prostor građana, tako i virutelni prostor. Jedan od najvećih problema predstavlja nelegalno plakatiranja, za koje politički subjekti ne preuzimaju odgovornost, i koje rijetko kada biva uklonjeno u vrijeme predizborne tišine, ali i kasnije, što predstavlja kršenje Izbornog zakona BiH. Ostojić je pozvao građane da prijave sve nepravilnosti nadležnim organima i koaliciji.
U daljem nastavku panela, govorili su aktivisti Robert Oroz, ekološki aktivista i Sabina Nikšić. Govorili su o taktikama zastrašivanja, nemogućnosti saradnje sa institucijama i drugim izazovima sa kojima su se sretali. Oroz, koji se bori za očuvanje rijeka BiH kao javnog dobra, opisao je probleme koje su imali sa javnim institucijama, koje su učinile sve da im otežaju pristup javnim informacijama. Uz podršku omudsmana i raznih organizacija, uspjeli su da dobiju potrebne dokumente na uvid, a njihova borba se nastavlja. On je pozvao sve građane koji se susreću sa sličnim problemima da se obrate Koalciji za zaštitu rijeka, radi pružanja pravne pomoći i podrške. Sabina Nikšić, koja je član neformalne grupe građana „Za Hastahanu“, govorila je o važnosti građanskog udruživanja, kao i činjenici da samo informisani i zainteresovani građani mogu da se bore protiv represije, zastrašivanja i uništavanja javnih površina.
Milica Pralica, aktivistkinja našeg udruženja opisala je izazove sa kojima smo se susretali tokom godina, klevete i napade na aktiviste, ali i druge učesnike diskusija u javnom prostoru. Ona je govorila o problemima sa kojim se organizacije u RS susreću, pogotovo kada su pokušaju da registruju određene javne skupove. Najnoviji primjer je ulična akcija “Budi glas razuma”, u sklopu kampanje “Kada jedan dan vrijedi četiri godine” koja je za cilj imala informisanje građana o predstojećim izborima. Razne administrativne poteškoće, naplaćivanje taksi i na kraju odbijenica, jer su javne površine u Banjaluci već rezervisane za političke partije, dovodi do toga da se udruženja građana, nevladine organizacije, građani i neformalne grupe nalaze u podređenom položaju u odnosu na političke subjekte.
Učesnici su uporedili stanje u Federaciji BiH i Republici Srpskoj kada se govori o javnim okupljanjima, i zaključili da iako imaju slične probleme u pogledu organizovanja i saradnje sa institucijama, Republika Srpska ipak ima više problema sa policijskom represijom, kao što je evidentno iz slučaja sa članovima grupe Pravda za Davida. U nastavku diskusije bilo je govora i o okupiranju javnog prostora od strane privatnih privrednih subjekata, koji tretiraju prostor građana kao sopstveni, kako bi povećali zaradu.
Za kraj, Ena Kljajić Grgić je naglasila važnost informisanja građana i njihovog udruživanja, kada se radi o problemima koji mogu da utiču na čitavu zajednicu. Potrebno je i reći kako postoje mnogi resursi, koje građani mogu utilizovati, poput Centra za pravnu pomoć TI-a, ali i brojnih drugih organizacija koje mogu pomoći u borbi za očuvanje javnog prostora.
Piše: Tamara Lazić