Online panel „Ideologija, društveni problemi vs izbori“
Na panel diskusiji “Ideologija, društveni problemi vs izbori” koju smo organizovali 16. juna putem aplikacije ZOOM, sa našim panelistima Asimom Mujkićem, prof.dr. na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, Goranom Mlinarević, aktivistkinjom, feministkinjom i samostalnom istraživačicom, Tanjom Topić, naučnom saradnico iz FES Banja Luka smo razgovarali o problemu ideololoških podjela nasuprot rješenju problema društva i građana tokom predizbornih kampanja za lokalne izbore u BiH. Panel moderira Nela Porobić Isaković, feministkinja, aktivistkinja i samostalna istraživačica.
Cijelu panel diskusiju možete pogledati na OVOM LINK-u.
Izborne kampanje su sada već otvoreno agresivne i etno-nacionalistički orijentisane, sa ciljem povećanja etničkih podjela i jačanja političkih pozicija postojećih političkih struktura, dok te iste strukture ignorišu sopstvene političke programe i obećanja koja se u kampanjama daju. Zbog ignorisanja društvenih problema i forsiranja etnonacionalnih podjela primjetno je da građani_ke Bosne i Hercegovine gube ili su već izgubili povjerenje u izbore kao mehanizam promjene političke, a time i cjelokupne slike našeg društva. Kao društveno odgovorni građani_ke bi trebalo da imamo na umu da naša politička participacija ne treba da počne i završi danom izlaska na izbore, već da ona treba da traje konstantno, jer i političke kampanje za izbore ne završavaju izbornom pobjedom/porazom – političke elite su uvijek u kampanji.
Često čujemo da problem ideololoških podjela stoji nasuprot rješenju problema društva i građana tokom predizbornih kampanja izbore u BiH. Na ovom panelu želimo da kroz razgovor sa našim panelistima razgovaramo o BiH kao društvu jedne ili više ideologija,da li ideološke podjele i forsiranje određenih tema u društvu predstavljaju poziv na angažman i solidarnost za djelovanje ili rade podjele, koja bi pitanja trebalo da rješavaju lokalni izbori, a na šta bi e trebalo fokusirati kada su u pitanju opšti izbori.
Posljednji izbori su do sada najbolje pokazali u kom pravcu razmišljaju trenutne političke strukture i mi se pitamo, da li smo prošli tačku bez povratka? Ovo pitanje je pitanje naše zajedničke budućnosti i svako od nas mora odlučiti koliko je spreman da doprinese borbi za bolju budućnost za nas i našu djecu.
“Ideologija je način na koji mi razumijemo sebe i svoje mjesto u društvu odnisno interpretiramo svoju poziciju u društvu i sagledavamo, odnosno razmijevamo odnose”, riječi su redovnog profesora filozofije na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Asima Mujkića.
„Zašto je ona za nas važna? Idelogoija je prevažna, jer omogućuje političku subjektizaciju. Većina naših problema sa kojima se mi susrećemo i danas o tome pričamo o izlazu iz ovog stanja u kojem se nalazimo i slično dugujemo ideološkom nesnalaženju odnosno nepostojanju neke alternativne ili kontra idelologije unutar koje bi se mogli politički subjetivirati. Da bi se politički djelovalo kao poltički subjekt potrebna je ideološka aktikulacija. Ideologija koju mi danas imamo na djelu u našoj zemlji je ideologija etnonacionalizma“, objašnjava Mujkić.
Etnonacionalizam je duboko ukorjenjen u naše društvo da to i ne vidimo.
„Vadavina ideologije je naturilizirana onda kada ne možemo da zamislimo svijet drugačiji od ovog i kažemo to je tako i ne može biti drugačije, a to se postiže tako što određeni ideološki sistem ovladava našom imaginacijom, a to znači da toliko vlada našom imaginacijom da mi nismo u stanju da zamislimo drugačije svjetove“, ističe Mujkić.
Aktivistica i pravnica Gorana Mlinarević naglašava da živimo u post ideološkom društvu kao i da je jako bitna stvar to prepoznati jer se pojavljuje u nekim strankama koje se ne identificiraju kao etnonacionalisticke kao i da je bitno prepoznati kada pričamo ne samo neoliberalizmu nego doslovno o kapitalizmu.
„Kada pričamo o etnonacionalistima nažalost mi smo davno prevazišli priču da su oni nosioci neoliberalnog ili kapitalistickog ideološkog okvira, oni su puno više došli do feudalnog okvira, a tome svjedoče njihova ponašanja kako se odnose prema osobama koji se identificiraju kao osobe koji pripadaju toj jednoj etnonacionalistickoj grupi, odnosno oni se ponašaju kao nosioci isključivo i zastupnici te jedne grupacije, a ustvari se tiče kupovine zemlje i vlasništva svega ostalog bilo to našeg javnog dobra ili prirodnih resursa“, ističe Mlinarević.
Tanja Topić naučna saradnica iz FES Banja Luka kazuje da u našem političkom i javnom prostoru nema ozbiljne ideologije, niti debate i rasprave suštinske, kao sto je recimo ova debata koju imamo na panelu.
„Kod nas je sve naglašeno nacionalizmom i populizmom odnosno etnonacionalizmom. Kod nas je ideologija svedena na licni interes pojedinaca. Metaideologije kao što su etnonacionalizam i populizam otvaraju taj ogroman prostor za manipulaciju. Evropski procesi u Bosni i Hercegovini su u zastoju, nama se reforme ne odvijaju, mi ne provodimo reforme zato što upravo etnonacionalisti su zarobili čitav prostor, zarobili državu, ideologiju, svaku vrstu rasprave nedopuštajući ni da se vodi takva vrsta rasprave, zato što se jednostavno nastoji ućutkati sve ono što ne ide njima u prolog“ navodi Topić.