U Banjoj Luci je podovom obilježavanja 8. marta – Međunarodnog dana žena, održan osmi po redu osmomartovski marš pod parolom “Solidarno protiv institucionalnog nasilja prema ženama”.
Ovom javnom skupu pridružili su se i članovi_ce grupe “Pravda za Davida” što je na kraju rezultiralo prekidom marša na Trgu Krajine, tj. savjetovano nam je od strane policije da se raziđemo kako skup ne bi bio zloupotrebljen, te da ne dođe do narušavanja javnog reda i mira. Milica Pralica, predsjednica Udruženja građana Oštra Nula pozvana je da da izjavu u PC Banja Luka – Centar, gdje je ponovila da javni red i mir nije narušen i da je skup prošao bez incidenata. Pored Milice Pralice, u narednom periodu svoje izjave treba da daju osobe koje su bili prijavljene kao redari i redarke.
Ovogodišnjom parolom „Solidarno protiv institucionalnog nasilja prema ženama“, željeli smo da ukažemo na institucionalno nasilje koje žene preživljavaju kada se odluče da isto prijave nadležnim organima. Često smo svjedokinje dodatno viktimizirajućih, obeshrabrujućih, i osuđujućih komentara službenih lica različitih institucija upućenih ženama poput: „Šta ćeš ti na trgu sa malim djetetom?“, „Kako si bila obučena kada su te napastvovali“, „Šta si radila u to doba sama napolju?“, „To je bio samo jedan šamar“.
U većini slučajeva institucije institiraju na pomirenju sa počiniocima nasilja šaljući tako poruku nepovjerenja, obeshrabrenja i minimiziranja iskustva žena koje su preživjele nasilje umjesto da se za nasilno ponašanje okrivi i kazni počinitelj nasilja. Naročito je ovo slučaj ukoliko se nasilje dogodi ženi iz višestrukodiskriminisanih grupacija kao što su to žene sa invaliditetom, Romkinje i pripadnice drugih nacionalnih manjina, samohrane majke, lezbejke itd.
Želimo da podsjetimo na zahtjeve koju su upućeni prema nadležnim insitutcijama sa ovog marša:
– da se Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici Republike Srpske u porodici reguliše i omogući ženama, žrtvama nasilja, prisustvo osobe od povjerenja tokom svih procedura pred institucijama koje su subjekti zaštite od nasilja u porodici, od prijave nasilja do okončanja postupka pred sudom;
– da se službena lica ponašaju nediskriminirajuće u odnosu na žene;
– da se ženama vjeruje zbog nasilnog iskustva koje su hrabro preživjele;
– da se protiv počinitelja nasilja pokrene krivični postupak i da se kazni u skladu sa kaznom propisanom za djelo koje je počinio;
– da se ustanovi obaveza sudova da kontinuirano vode podatke razvrstane po polu u vezi sa predmetima nasilja prema ženama;
– da se pri policijskim intervencijama u slučajevima nasilja u porodici iz kuće uklanja počinilac nasilja a ne žene i djeca koji su preživjeli nasilje;
– efikasnija primjena zakona u oblasti zaštite od nasilja bez mješanja ličnih uvjerenja službenih lica;
– da se počinitelju nasilja izrekne dosljedna primjena hitnih mjera zaštite i zaštitnih mjera propisanih Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici Republike Srpske i Krivičnim zakonom Republike Srpske;
– da se službenici i službenice edukuju o specifičnosti nasilja prema ženama i da se spriječi njihovo postupanje po ustaljenim patrijarhalnim normama i običajima; gdje žrtvu prisiljavaju da se vrati počiniocu nasilja po cijenu očuvanja porodice u kojoj opet trpe žena i djeca;
Ovogodišnji marš je bio dio regionalne mape osmomartovshih marševa kao i internacionalne kampanje povodom 8. marta – Međunarodnog dana žena Balance for better.
Organizatori su bili kao i prethodnih godina: Oštra Nula, Centar za mlade Kvart, Helsinški parlament građana, Udruženje žena sa invaliditetom Nika, BASOC ( Banjalučki socijalni centar), Fondacija Udružene žene, Centar za životnu sredinu, Inicijativa Građanke za ustavne promjene, Mreža za izgradnju mira.