Radionica: “Političko samoorganizovanje”

Radionica: “Političko samoorganizovanje”



Udruženje građana Oštra Nula organizovalo je u srijedu, 18. novembra,  radionicu na temu „Političko samoorganizovanje“ u prostorijama Instituta za razvoj mladih i zajednice Perpetuum Mobile. Radionicu su vodili Tanja Topić, politička analitičarka iz Fondacije Friedrich Ebert, i Mario Kikaš, aktivista Baze za radničku inicijativu i demokratizaciju.

Političko samoorganizovanje u najopštijem smislu predstavlja grupu ljudi ili različitih društvenih aktera_ki okupljenih oko krucijalnih pitanja za zajednicu. To nije klasična forma političke organizacije, koja je svedena na političke partije, već jedna vrsta odgovora ili alternative na velike političke organizacije.

„Političko samoorganizovanje u našem kontekstu ja bih lično doživjela kao vrstu organizovanja, ali ne u smislu organizovanja političkih partija. Samoorganizovanje predstavlja drugu stranu, različitih interesnih grupa, pojedinaca, malih mikro dijelova društva koji se isto tako bave i vrlo bitnim ekonomskim, društvenim, socijalnim i političkim pitanjima“, rekla je Tanja Topić.

IMG_8922

Dio atmosfere sa radionice

Promjene su moguće, ali to je proces i svako ko misli da su one moguće u kratkom roku u velikoj je zabludi. Samoorganizovanje može donijeti promjene, ali pod uslovom da postoji zajedničko djelovanje i saradnja različitih samoorganizacionih grupa i da one pri tome usklade svoj interes i cilj.

„Političko samoorganizovanje je jedina opcija koja nam se nudi trenutno. Postojeće političke partije koje djeluju u okviru sustava liberalne demokratije, a vode se principima tog sustava ne mogu donijeti puno promjena. U BiH je to izraženije, jer više političkih partija ima prefiks nacionalnih partija, pa je to dodatno problematično sa obzirom da se baziraju samo na određen etnički korpus. Samoorganizovanje koje će nadići te podjele nacije, podjele rase, podjele roda i sve neravnopravnosti i sve presije koje iz tih podjela proizilaze ima smisla“, Mario Kikaš.

Pozitivan primjer političkog samoorganizovanja u BiH je Radio Slobodni Drvar.

„U našem gradu grupa građana_ki se samoorganizovala i osnovala jedan slobodan medij „Radio Slobodni Drvar“ i samim tim pokrenula pitanja važna za naš grad i ono što se dešava, ili ne dešava u njemu“, rekla nam je Miljana Karanović Miljević, aktivistkinja iz Drvara.

Učesnicama_ima radionice dobro je došlo predavanje predavača iz Hrvatske, od koga su mogli čuti kakva je uloga civilnog društva i kako ono može da pokrene nove aktivnosti, pa su to uporedile_i sa stanjem civilnog društva u BiH.

„Na radionicu sam se prijavila jer me zanima  na koji način funkcioniše civilni sektor u našem društvu. Imali smo priliku da čujemo kako funkcioniše u Hrvatskoj, te da uporedimo i vidimo gdje smo mi. Rezultati su nažalost poražavajući, ali mislim da možemo da se potrudimo da to mijenjamo i da više mladih se angažuje u civilnom sektoru“,  rekla nam je Dragana, studentica Fakulteta političkih nauka u Banjaluci.

Važan faktor u svakom društvu je civilno društvo, a naše društvo je puno zabluda da li iz neznanja ili zbog medijske slike koja je stvorena o njemu.

„Većina građana ne razumije šta je to civilno društvo i kakva je njegova uloga. Sa druge strane politika nastoji prikazati civilno društvo kao svojevrsnog neprijatelja. Civilno društvo ima veoma važnog neprijatelja, a sa druge strane mislim da je veoma važno i za demokratizaciju društva, i za ostvarivanje bitnih prava i ostvarivanje ljudskih prava da postoji kao konstruktivni kritičar političkih elita. Mi zapravo ne možemo govoriti o pluralizmu djelovanja i mišljenja ukoliko ne postoji jako civilno društvo“, rekla nam je Tanja Topić.

Mario Kikaš, aktivista Baze za radničku inicijativu i demokratizaciju objašnjava zašto bosanskohercegovačko društvo nema povjerenja u civilno društvo.

„Problem u BiH je što ne postoji socijalni sustav, ne postoje institucije socijalnog sustava, a civilni sektor ga ne može održati. U tom sustavu civilni sektor nije adresirao adekvatne probleme kojima se narod suočava, nego je išao linijom manjeg otpora. Kada se desila politička samoorganizovanost, desila se na način da su ljudi otvoreno rekli da ne žele imati pored sebe civilni sektor to jest ono što vide pod civilnim sektorom. Po meni je to bilo legitimno, jer civilno društvo do tada nije odigralo bitnu društvenu ulogu. Ono što je bilo dobro u svemu tome je da se stvorila nova vrsta civilnog sektora, koja je jasno stavila do znanja da su socijalni problemi prvenstveno problemi BiH i da se njima prije svega treba baviti“, rekao je Kikaš.

Ostaje nam samo da vidimo koliko smo spremni_e da se aktiviramo, pokrenemo i politički samoorganizujemo da bismo bili promjena koju želimo da vidimo.

Autorica: M.P.