(Pred)izborne manipulacije u medijskom i javnom prostoru

(Pred)izborne manipulacije u medijskom i javnom prostoru



Predizborna kampanja za Lokalne izbore u Bosni i Hercegovini kao i sam izborni proces ove godine odvijali su se u vrlo specifičnim okolnostima zbog pandemije korona virusa. Iako je samo održavanje izbora u jednom trenutku bilo upitno, nakon odluke Centralne izborne komisije o datumu održavanja izbora, blagovremeno su izdate i smjernicama o vođenju predizborne kampanje i provođenju izbora u pandemijskim okolnostima. Ipak, zabilježeni su brojni propusti, kršenje zakona, naredbi i preporuka kriznih štabova ali i uskraćivanja prava glasa brojnim građanima i građankama BiH.

Piše: Azra Berbić

Političke partije prebjegle su nekim novim ali i nekim dobro isprobanim aktivnostima u predizbornoj kampanji. Kao i uvijek, političke partije okrenule su se medijima, gdje se vodila žestoka borba za osvajanje medijskog prostora, kako kroz tradicionalne medije ali sve više i kroz internet portale i vođenje kampanje na društvenim mrežama.

Prema preliminarnim rezultatima monitoringa koje je provodio Transparency International u BiH, političke stranke političke partije u predizbornoj kampanji su potrošile najmanje 5,9 miliona KM na oglašavanje u elektronskim i štampanim medijima i billboardima. Pandemijske okolnosti usmjerile su političke partije da svoje kampanje u velikoj mjeri prenesu na društvene mreže, gdje su promotivni sadržaji kandidata i kandidatkinja na lokalnim izborima bili vrlo agresivno prisutni. Kroz svoje kampanje na društvenim mrežama postojali su kandidati koji su pokušali iskoristiti okolnosti pandemije te privući potencijalne birače podržavajući i šireći teorije zavjere vezane za širenje, opasnosti i posljedice korona virusa. Mnogi kandidati su pozivajući na društvenim mrežama ili putem medija, građane da poštuju epidemiološke mjere te zabrane  i preporuke kriznih štabova, ipak organizovali i prisustvovali brojnim predizbornim skupovima na kojima se nisu poštovale iste te mjere.

Pandemija je sa sobom otvorila pitanje na koji način će glasati oni građani koji su pozitivni na COVID-19, kojima je određena samoizolacija ili su hospitalizovan. Mediji su na različit način izvještavali o ovoj situaciji dajući pri tome nekada i oprečne informacije građanima iako je CIK izdao vrlo jasne preporuke kako građanima tako i lokalnim izbornim štabovima na koji način postupati u ovoj situaciji.

Kao i pred svake izbore, naglo je porasla prisutnost novih anonimnih online portala koji su objavljivali vijesti favorizirajući kandidate nekih političkih partija, objavljujući intervjue s njima, rezultate anketa provođene od strane “nezavisnih” agencija, o tome koje kandidate za načelnike/gradonačelnike općina/gradova građani podržavaju. Slučajevi predstavljanja protukandidata u negativnom svjetlu najočigledniji su bili u Zenici i Visokom.  Bilo je slučajeva kada su na portalima ali i na lokalnim javnim medijima neki kandidati očigledno favorizirani kroz neke medijske sadržaje gdje su se predstavljali rezultati njihovog dotadašnjeg rada još prije samog početka predizborne kampanje. U fokusu analize medijskih sadržaja kreiranih od strane anonimnih portala radile su redakcije Istinomjera i Raskrinkavanja, gdje je konstantno provjeravana istinitost izjava kao kandidata na izborima kao i tačnost medijskih informacija u izbornom procesu.

Mediji kao i uvijek igraju snažnu ulogu u kreiranju stavova javnog mnijenja, ovog puta najznačajnija uloga pripala upravo javnim i privatnim lokalnim medijima. Nažalost, lokalni javni mediji u većini slučajeva, uglavnom su, iako financirani iz budžeta lokalnih zajednica, dakle, novca građana, više u službi aktuelne vlasti nego kao glas građana. Lokalni mediji zakonom su, naravno, obavezni svim zainteresovani političkim subjektima dati jednak medijski prostor u toku predizborne kampanje.

Međutim, favoriziranje političkih subjekata može se prepoznati kroz program koji se plasira gdje su jasno uočljivi stavovi i ideje koji se propagiraju kroz medijske sadržaje na tim lokalnim medijima, te načinu na koji se o njima izvještava. Na ovaj oblik zloupotrebe javnih resursa, upozoravale su i brojne nevladine organizacije, Udruženje BH Novinari, nedavno je objavilo rezultate istraživanja i monitoring sadržaja lokalnih medija iz kojeg je, između ostalog, vidljivo da lokalni mediji uglavnom prenose stavove lokalnih zvaničnika.

Medijske kuće kao što su Face, Hayat, RTRS, imale su televizijska gostovanja u prime time terminu s liderima nekih političkih opcija, koje su izazvale mnogo pažnje kod gledalaca a gdje je vrlo očigledna prijateljska naklonjenost novinara njihovim gostima. Ta gostovanja su sasvim očigledno imala za cilj promociju tih političkih subjekata iako nije bilo jasno naglašeno da se radi o političkoj promociji. Nastup tih političara svodio se na uvjeravanje građana kako su oni sigurni u svoju pobjedu, kritiziranje njihovih oponenata koji nisu bili prisutni, ali ne i informisanje građana o  programima i strategijama političkog subjekta ispred kojeg su nastupali.

Nažalost, ni u toku ove predizborne kampanje nije nedostajalo medijskih sadržaja koji na vrlo nedvosmislen način imaju namjeru da neke kandidatkinje predstave kao nedostojne i nemoralne, kreirani su medijski sadržaji ispunjeni mizoginijom i seksizmom. Komentarisan je izgled kandidatkinja, njihova odjeća, “dužina suknje”. Zabilježeni su i slučajevi manipulacije promotivnim materijalima nekih kandidata gdje je očigledan cilj bio ismijavanje fizičkog izgleda tih kandidata. S druge strane, zabilježeni su slučajevi gdje kandidati u javnim nastupima koriste govor mržnje te targetiraju i na dehumanizirajući način komentarišu neke zajednice koje su svakako izolovane u našem društvu kao što su to ljudi u pokretu (migranti) i LGBTIQ zajednica.

Na sam dan izbora ali i neposredno nakon zatvaranja biračkih mjesta, neki politički subjekti proglašavali su pobjede ne čekajući preliminarne rezultate CIK-a. U nekoliko lokalnih jedinica desilo se da je više kandidata proglasilo pobjedu, kao što se desilo u Srebrenici, što se naknadno pokazalo kao vrlo problematično. Iako su neki mediji ali i nevladine organizacije i prije samih izbora ukazivale na brojne propuste i potencijalne malverzacije vezane za biračke spiskove te zloupotrebu istih, izostala je pravovremena reakcija nadležnih organa pa se na ponovljenim izborima u općini Novi Grad ponovo desilo da se na jednom biračkom mjestu prije otvaranja izbornog mjesta nađe veliki broj unaprijed označenih glasačkih listića. SIPA je pokrenula istragu vezanu za slučajeve zloupotrebe ličnih podataka građana.

Jasno je da je pandemija samo dodatno ogolila sve probleme i nepravilnosti koje se dešavaju u izbornom procesu pa i kreiranju i plasiranju medijskih sadržaja.. Mediji će sasvim je jasno, uvijek imati ključnu ulogu u kreiranju stavova javnog mnjenja, stoga je posebno bitno podići standard jasnog, nedvosmislenog i objektivnog medijskog izvještavanja u toku cijelog izbornog procesa. Akutni problem i tema mnogi rasprava u okviru medijske zajednice, već godinama je sve veća prisutnost anonimnih portala, koji bez ikakve kontrole kreiraju vrlo upitne medijske sadržaje koji obiluju manipulacijom činjenicama, dezinformacijama pa čak i lažnim vijestima. Ograničavanje slobode govora, posebno kontrola medijskih sadržaja od strane državnih institucija je vrlo osjetljivo pitanje i sasvim je sigurno da još uvijek ne postoji idealno rješenje na koji način kontrolisati medijske sadržaje koji se primarno plasiraju u online prostoru. Ipak, izvjesno da nam je potrebno neko sistematsko i zakonsko rješenje koje će na što bolji način uređivati ovu oblast.

Azra Berbić je diplomirana pravnica, dugogodišnja aktivistkinja i freelance novinarka. Borkinja za ljudska prava i zaštitu prirodnih resursa. U svome radu bavi se socijalnim i građanskim pravima, socijalnim proavdom, rodnom ravnopravnošću, kulturom sjećanja i zaštitom životne sredine. Zaljubljenica je u prirodne ljepote Bosne i Hercegovine pa u slobodno vrijeme planinari.