S A O P Š T E NJ E
Grupa organizacija civilnog društva iz RS traži od poslanika Narodne skupšine RS i skupštinskih odbora da povuku Prijedlog Zakona o javnom redu i miru RS iz skupštinske procedure, dok se pojedine odredbe ovog Zakona dodatno pravno ne preciziraju i ne usaglase sa Ustavom BiH i međunarodnim standardima, prije svega sa članom 10. Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima i Međunardonim paktom o građanskim i političkim pravima.
Posebno ističemo da narodni poslanici koji treba da odlučuju o usvajanju novog Zakona o javnom redu i miru, te Vlada RS kao njegov predlagač, imaju pravo da se pozivaju na krivično-pravni i građanski imunitet, te da se na taj način zaštite za bilo koji postupak izvršen u okviru njihovih dužnosti u odgovarajućim organima Republike Srpske. Ukoliko se predloženi Zakon usvoji, organizacije civilnog društva traže od Vlade RS da po hitnom postupku predloži ukidanje Zakona o imunitetu Republike Srpske, da narodni poslanici usvoje ovaj prijedlog i pokažu svojim biračima da su i oni spremni da snose odgovornost za svoje postupke na društvenim mrežama.
Proširivanje definicije javnog mjesta na društvene mreže, bez jasnog objašnjenja šta se smatra uvredljivim i uznemiravajućim sadržajem i vrijeđanjem (članovi 7. i 8.), ostavlja prostor za različita tumačenja, što je sa stanovišta pravne sturke, neprihvatljivo.
Osim toga, organizacije ističu da su nepotrebne kazne zatvora koje su predviđene za pojedine prekršaje javnog reda i mira, te da ne stoji konstatacija predlagača da je razlog uvođenja ovih kazni usklađivanje predloženog Zakona sa Zakonom o prekršajima RS. Zakon o prekršajima RS pored novčane i zatvorske kazne poznaje i mjere upozorenja – ukor i uslovnu osudu, a iste nisu predviđene ni za jedan prekršaj javnog reda i mira u predloženom tekstu. Takođe, ponuđenom formulacijom prema kojoj postaje kažnjivo putem društvenih mreža narušavati javni red i mir isticanjem simbola, slika, crteža ili tekstova nepristojnog, uvredljivog ili uznemiravajućeg sadržaja, grubo se krši pravo na slobodu izražavanja, garantovano i Ustavom i drugim međunarodnim konvencijama.
Preporukama Vijeća Evrope, naprotiv, podstiču se i pozivaju države članice da unapređuju slobodu izražavanja na internetu na način da donose zakone i praktične mjere koje će “spriječiti svaki oblik državne i privatne cenzure” nad internetom i društvenim mrežama. Podržavamo nastojanja da se određeni sadržaji na internetu i društvenim mrežama sankcionišu, kao što je širenje prostitucije i pedofilije, trgovina ljudskim organima i širenje govora mržnje kojim se podstiču ksenofobija, homofobija, antisemitizam, rasisam i fašizam. Uostalom Vlada RS je i formirala Komitet za borbu protiv govora mržnje na Interentu, i ova djela su već regulisana postojećim propisima u RS, tako da nije jasno šta je predlagač imao na umu kada je narušavanje javnog reda i mira proširio na društvene mreže i šta je bio motiv za ovo proširenje definicije.
Potpisnici saopštenja:
Transparency International BiH, Udruženje građana „Oštra Nula“, Helsinški parlament građana Banjaluka, B.U.K.A, Centar za mlade „Kvart“, Buka portal.