Azra Berbić

O izazovima i problemima sa kojima se susreću migranti i izbjeglice govore nam ljudi sa terena, o ophođenju i reakcijama institucija, međunarodnih organizacija, ali i načinima zaštite ove marginalizovane grupe. Diskusija je održana 15. aprila onlajn, putem ZOOM platforme, na njoj su govorili panelisti: Ajdin Kamber dugogodišnji aktivista i ‘freelance’ novinar iz Sarajeva, humanitarna radnica i aktivistkinja iz Velike Kladuše Zaida Bihorac, aktivista i dobitnik nagrade „Dobro“  u kategoriji individualna filantropija Nihda Suljić iz Tuzle, kao i aktivista i novinar koji je govorio sa fokusom na LGBTIQ ljude u pokretu Mirza Halilčević iz Sarajeva. Panel je moderirala naša aktivistkinja Azra Berbić.
Opširnije

Mnoga istraživanja i izvještaji nevladinih organizacija o položaju žena, provedena u Bosni i Hercegovini, ukazuju na to da veliki broj njih svakodnevno doživljava različite oblike diskrimimacije i nasilja, od fizičkog, psihološkog, seksualnog, ekonomskog do institucionalnog. Međutim, žene su pored toga, svakodnevno izložene brojnim drugim oblicima institucionalnog nasilja, od postavljanja u neravnopravan položaj prilikom zapošljavanja, nejednakih ili nikakvih subvencija za trudnice i porodilje, nasilja na porodu, nedostupnosti adekvatne zdravstvene zaštite, otežanog prostupa javnim i obrazovnim institucijama za žene sa invaliditetom, do nevođenja brige o sigurnim kućama koje se sve češće nalaze na rubu gašenja. O institucionalnom nasilju i izostanku podrške i zaštite žena od strane nadležnih organa u Bosnu i Hercegovini razgovarali smo sa našim panelistkinjama Lanom Jajčević iz „Fondacije Udružene žene“, Muberom Hodžić iz „Fondacije lokalna demokratija“, Jadrankom Miličević iz „Fondacija Cure“ i Jadrankom Ružičić, diplomiranom socijalnom radnicom na panel diskusiji “Državo, pokaži da nismo same!”, koju smo organizovali 15. marta. Panel je moderirala naša Azra Berbić, aktivistkinja i pravnica.
Opširnije

Predizborna kampanja za Lokalne izbore u Bosni i Hercegovini kao i sam izborni proces ove godine odvijali su se u vrlo specifičnim okolnostima zbog pandemije korona virusa. Iako je samo održavanje izbora u jednom trenutku bilo upitno, nakon odluke Centralne izborne komisije o datumu održavanja izbora, blagovremeno su izdate i smjernicama o vođenju predizborne kampanje i provođenju izbora u pandemijskim okolnostima. Ipak, zabilježeni su brojni propusti, kršenje zakona, naredbi i preporuka kriznih štabova ali i uskraćivanja prava glasa brojnim građanima i građankama BiH.

Opširnije

Javni prostor pripada svima nama i za njega se treba boriti građanskim udruživanjem i samoorganizovanjem, poruka je panel diskusije “Javni prostor – prostor svih nas!”, održane online 12. novembra na ZOOM platformi. Panelisti Ena Kljajić Grgić iz Transparency Internationala,  Srđan Ostojić iz Koalicije ,,Pod lupom”, Robert Oroz iz Ekološko – humanitarna udruga ,,Gotuša” i Sabina Nikšić iz Inicijativa ,,Za Hastahanu“, govorili su o zakonskom okviru koji se tiče prava na slobodu okupljanja, ugrožavanju i zloupotrebama javnog prostora, ali i o svojim iskustvima sa građanskim aktivizmom i institucijama BiH. Panel je moderirala naša aktivistkinja, Azra Berbić.
Opširnije

Panel diskusija “Uloga medija tokom pandemije”, koja je održana 17. juna pratilo je više od 900 učesnika putem live prijenosa na Facebooku.
Opširnije

Piše: Azra Berbić

Zamislite svoju kuću ili stan u kojima svakodnevno boravite i obavljate sve lične aktivnosti. To je mjesto na kojem se osjećate sigurno, tu je vaša privatnost zaštićena. Imate dobre brave, sigurne prozore, možda i ogradu oko dvorišta, alarm; time štitite svoju privatnost i sigurnost, osiguravate se od toga da vas neko ne opljačka ili špijunira.
Opširnije

Piše: Azra Berbić

“Seksualno uznemiravanje je djelo koje se najmanje prijavljuje u cijelom svijetu, bar 2/3 ostane samo kao trauma i šteta nanesena žrtvi ali ne bude prijavljeno, ne uđe u sistem, ne registruje se, ne sprovede se kroz sudske procese.” , rekla je Mel Flanagan na skorašnjoj skupštini žena sudija u BiH, na kojoj se o sudskoj praksi u BiH i SAD-u  pri procesuiranji krivičnih djela seksualnog uznemiravanja, silovanja i nasilja u porodici.
Opširnije

Piše: Azra Berbić

U novembru je istekao moj dvogodišnji ugovor o radu, poštujući svoje zakonske obaveze, želeći prije svega iskoristiti svoje pravo na zdravstvenu zaštitu, prikupila sam potrebnu dokumentaciju i otišla se prijaviti na biro. Nakon što sam se uredno prijavila otišla sam do centra za socijalni rad kakao bih prijavila zdravstveno osiguranje po novom osnovu. Međutim susreala sam se sa zamislite polutipičnim šalterskim službenikom i službenicom. Predala sam prethodno uzetu potvrdu iz biroa i svoju zdravstvenu knjižicu na šalter i ubrzo mi je službenik rekao kako nažalost još uvijek ne može prijaviti moje zdravstveno osiguranje jer “još nije prošlo ovo čudo što je trebalo proći u sistemu“.
Opširnije

Razmišljam o onih trinaest ministarstava kulture koja smo spominjali sa gorčinom kada je, sada već na sreću, ponovo otvoreni Zemaljski muzej BiH bio pred zatvaranjem. Čudili smo se koliko ministarstava, institucija i organa vlasti imamo i koja postoje da bi se bavila kulturom, a ispostavilo se da se njome najmanje bave. Govorili smo: „Nigdje nema više ministarstava kulture, a manje kulture koja stvarno živi!” Uvijek smo bili društvo apsurda i paradoksa, nikako da se oslobodimo tih epiteta, toliko smo se srodili sa njima da nas je skoro nemoguće zamisliti drugačije. Tog 24. maja sam se ponovo sjetila ove tako često izgovarane rečenice. Za većinu nas je to bio još jedan sunčan majski dan, većina i nije znala da je tada održana 30. sjednica Predstavničkog doma. Komisija za ostvarivanje ravnopravnosti spolova je na toj sjednici predložila da se izvrše izmjene i dopune Zakona o Vijeću ministara BiH koje su predviđale uvođenje kvote od 40% minimalne zastupljenosti oba pola u Vijeću ministara BiH. Naslućujete, taj prijedlog nije podržan. Bila sam sigurna da će ovaj prijedlog biti usvojen i razočarala sam se. Da li sam bila naivna i lakomislena, ostaje da se pitam.
Opširnije

Sviđalo se to nekome ili ne, pravo na abortus je zagarantovano zakonima mnogih država svijeta. Žene se danas odlučuju na abortus iz različitih razloga: zbog zdravlja, preporuke ljekara, materijalnih, fizičkih ili bilo kojih drugih uslova; žene nisu spremne za trudnoću ili jednostavno nije u pitanju željena ili planirana trudnoća. Pravo na abortus je svakako ograničeno zakonskim odredbama iako država institucionalno dovoljno ne kontroliše sprovođenje abortusa pa postoji mnogo zloupotrebe kako od strane pacijentica tako i od strane ljekara.
Opširnije