fasizam

20
mar
2023

Predizborna kampanja za Opšte izbore 2022. godine u Bosni i Hercegovini je svoje usmjerenje dobila kada su socijalna davanja sjela za pregovarački sto. Kupovina socijalnog mira ugroženih kategorija – studenata i većinskog biračkog tijela, penzionera predstavljalo je uvertiru za neurotične poteze koji su vješto zbunjivali javnost, a to je kontaminirana i kancerogena kultura sjećanja sa prefinjenom medijskom pažnjom.


Opširnije

6
mar
2023
10
maj
2017

Piše: A.M.P.T.

Koliko puta ste dosad čuli izraz ,,antifašizam“? Sigurna sam, bezbroj. Ali koliko puta ste se zaista zapitali šta on znači i kakvu priču krije iza sebe? Antifašizam je zajednički naziv za grupe, organizacije i ideologije koje se junački suprostavljaju fašizmu i nacizmu. Izraz je u upotrebu ušao sredinom 1920-ih godina i označavao je žestoke protivnike italijanskog desničarskog režima sprovođenog od strane zloglasnog diktatora Benita Musolinija. Antifašistička borba koja je trajala više od 20 godina i mobilisala desetine miliona ljudi, ostavila je dubok trag u društvima. Iako je ovaj pokret odnio pobjedu, prijetnja od fašizma nije nestala.
Opširnije

9
maj
2017

Na današnji dan, 9. maj 2017. godine, kada se obilježava pobjeda nad fašizmom, podižemo svoj glas protiv fašizma u bosanskohercegovačkom društvu. Smatramo da je krajnje vrijeme da se glasno usprotivimo dugogodišnjoj fašizaciji obrazovnog sistema u Bosni i Hercegovini. Danas, više nego u zadnjih 20 godina, trebamo govoriti o važnosti kvalitetnog obrazovanja i potrebi za stalnom borbom protiv uticaja totalitarne, konzervativne i klerofašističke ideologije na obrazovne sisteme u Bosni i Hercegovini.

Otvaranje nove škole u Jajcu kao način da se riješi diskriminatorna pozicija učenika Bošnjaka nije samo „malo zlo u velikom zlu“, kako lokalni političari to vole da kažu, nego je drastično nazadovanje i daljnji doprinos poniranju u fašizam. Multinacionalne srednje škole su za učenike Jajca, koji u velikom broju dolaze iz okolnih jednonacionalnih naselja ili koji su prošli kroz podijeljene osnovne škole, jedina prilika da se upoznaju sa drugim i drugačijim, da otvore oči pred stvarnošću multietničke države u kojoj žive i jedina mogućnost da žive i rade zajedno sa učenicima svih nacionalnosti.

Nastavni planovi i programi nisu samo hronološki planovi lekcija, niti su udžbenici samo puki popis znanja koja trebaju biti marljivo naučena, već su i alati za oblikovanje građana. U našem obrazovnom sistemu se podstiče govor mržnje, šutnja o nepravdi, strah, poslušnost, nepotizam, strogost, ponižavanje različitosti, demonizacija drugih, glorifikacija “naših”, jednoumlje, isključivanje i marginalizacija drugih i drugačijih, segregacija, te psihičko i fizičko nasilje.

Primjer kulminacije bosanskohercegovačkog neofašizma u školama su tzv. „dvije škole pod jednim krovom“, sistem segregativnog obrazovanja koji zlostavlja već desetine generacija naše djece i omladine. Ovu političku kreaciju, koja se naziva i “bosanskohercegovački aparthejd“, razna tijela za zaštitu ljudskih prava i prava djece pri Ujedinjenim nacijama [1] i Vijeću Evrope [2] su već odavno proglasili neprihvatljivom i u suprotnosti sa osnovnim pravima djeteta i brojnim međunarodnim konvencijama koje je Bosna i Hercegovina potpisala i dužna je da ih poštuje. Kršenje ovih prava i konvencija je 2014. godine dobilo i sudski epilog na Vrhovnom sudu Federacije BiH, kada je odluka o dvije škole pod jednim krovom proglašena nezakonitom i primjerom etničke segregacije.[3]

U zadnjih nekoliko sedmica se obrazovni sistem u BiH suočio sa napadima na svim nivoima. U Federaciji BiH su u proceduri prijedlozi novih zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju i o srednjem obrazovanju u Kantonu Sarajevo, kao i prijedlog reforme zakona o visokom obrazovanju u Kantonu Sarajevo i Tuzlanskom kantonu. U Republici Srpskoj je usvojen novi „Zakon o osnovnom obrazovanju“ u kojem se ne spominje država Bosna i Hercegovina i iz kojeg je izbačen najvažniji element iz Okvirnog zakona o obrazovanju iz 2003. godine – zajednička jezgra nastavnih planova i programa.

Obrazovanje je pitanje koje se tiče svih nas.

Zahtijevamo da etničke elite prestanu zloupotrebljavati obrazovanje u političke svrhe, koje nameću podjele, kvazi-obrazovanje, lažne diplome i odsustvo obrazovnih politika za 21. vijek.

Zahtijevamo obrazovne politike koje služe stvaranju odgovornih i savjesnih građana i građanki za demokratsko i moderno društvo, zasnovano na humanističkim i sekularnim vrijednostima. 

Naša borba za pravednije i kvalitetnije obrazovanje se neće zaustaviti na ovom saopštenju jer trenutno radimo na izradi deklaracije o zajedničkoj obrazovnoj politici u Bosni i Hercegovini, a pokrenućemo i inicijativu za ocjenu ustavnosti odluke o uspostavljanju dvije škole pod jednim krovom.

Ovim putem apeliramo na sve građane i građanke da nam se pridruže i da zajedno unaprijedimo sistem obrazovanja u našoj zemlji!

Potpisnici/Potpisnice:

Udruženja/organizacije:

Feministički Antimilitaristički Kolektiv

Jedan grad jedna borba

Prometej

Bolja škola

Jer me se tiče

Udruženje za jezik i kulturu Lingvisti

Centar za mlade KVART

YIHR BIH

Oštra Nula

Otvoreni univerzitet

Fondacija CURE

ELSA Sarajevo

Centar Fortis Jablanica

Žene ženama

Omladinski pokret “Revolt” Tuzla

Savez antifašista i boraca NOR-a TK

Radni kolektiv JU Gimnazija “Mustafa Novalić” Gradačac

UŽ SEKA Goražde

Pojedinačni potpisi poredani po abecednom redu:

Adela Jušić

Aida Spahić

Aleksandar Žolja

Aleksandra Letić

Amela Džafović Kešan

Amela Kavazbašić

Amer Kapetanović

Amer Tikveša

Amila Buturović

Amira Sadiković

Amra Bakšić Čamo

Anes Podić

Anisa Šerak

Anur Hadžiomerspahić

Arijana Forić Kurtović

Berina Džemailović

Bojana Đokanović

Boris Šiber

Dada Turk

Dajana Bakić

Dalibor Tanić

Damir Imamović

Danijela Majstorović

Darjan Bilić

Dino Mustafić

Edin Hajdarpašić

Edita Miftari

Elma Selman

Emir Zametica

Enes Kešan

Eric Gordy

Esma Drkenda

Faruk Šehić

Feđa Kulenović

Franjo Šarčević

Gorana Mlinarević

Gordana Katana

Haris Jusufović

Igor Kalaba

Igor Štiks

Ines Tanović Sijerčić

Jasenka Kapetanović

Jasmila Žbanić

Jasmina Čaušević

Jasminka Drino-Kirlić

Jasminko Halilović

Ladislav Tomičić

Lala Raščić

Larisa Kurtović

Leila Šeper

Lejla Bakić

Lejla Huremović

Lejla Kalamujić

Marina Veličković

Mario Hibert

Masha Durkalić

Mirsad Kličkić

Mladen Jeličić Troko

Nebojša Pudar

Nejra Nuna Čengić

Nela Porobić Isaković

Nermina Trbonja

Nidžara Ahmetašević

Sabina Šabić

Sandra Zlotrg

Srđan Blagovčanin

Svjetlana Nedimović

Tamara Zenović

Zoran Ivančić

[1] Izvještaj Komiteta UN za eliminaciju rasne diskriminacije od 23. septembra 2010. godine – Committee on the Elimination of Racial Discrimination, Consideration of Reports Submitted by States Parties under Article 9 of the Convention: Concluding Observations of the Committee on the Elimination of Racial Discrimination, CERD/C/BIH/CO/7-8  h(stranica posjećena 8.5.2017).
Izvještaj Komiteta za prava djeteta iz septembra 2005. godine – Committee on the Rights of the Child, Consideration of Reports Submitted by States Parties under Article 44 of the Convention Concluding Observations: Bosnia and Herzegovina, UN Doc br. CRC/C/15/Add.26021  (stranica posjećena 8.5.2017).

[2] Izvještaj Tomasa Hamamberga, Komesara Savjeta Evrope za ljudska prava od 29.3.2011. godine – Commissioner for Human Rights, Report by Thomas Hammarberg, Commissioner for Human Rights of the Council of Europe  (stranica posjećena 8.5.2017).
[3] Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine, Presuda br. 58 0 Ps 085653 13 Rev, 29.8.2014. godine  (stranica posjećena 8. 5. 2017).
9
nov
2014