Učešće i političke mogućnosti građana_ki
Krajem 2016. godine organizovali smo radionicu “Učešće i političke mogućnosti građana_ki” na kojoj su učesnici i učesnice imali_e priliku da se kroz teorijski dio i primjere iz prakse upoznaju sa pravnim okvirima i značajem učešća građana_ki u političkom djelovanju, te da razmjene svoja iskustva i primjene osnovne korake u građanskoj participaciji. Radionicu su vodlili Miodrag Dakić, aktivista i jedan od osnivača Centra za životnu sredinu iz Banjaluke i Dragana Stanković, pravnica.
Na radionici smo predstavili propise kojima su regulisane mogućnosti učestvovanja i uticaja građana u procesu donošenja odluka javnih organa.
Propise smo predstavili od najvišeg ka najnižem u sistemu pozitivnih propisa. Počeli smo od međunarodnih dokumenata koji su važeći u pravnom poretku Bosne i Hercegovine.
Što se tiče međunarodnih dokumenata predstavili smo Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, Međunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, te Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima.
Potom smo predstavili međunarodne regionalne dokumente – Evropsku_Povelju_o_lokalnoj_samoupravi i Evropsku-konvenciju-za-zastitu-ljudskih-prava-i-osnovnih-sloboda.
Međunarodne dokumente smo predstavili učesnicima radionice jer je od izuzetnog je značaja da ih poznajemo s obzirom na to da nam i oni daju pravo da neposredno učestvujemo u javnoj vlasti, jer imaju veću pravnu snagu od nacionalnih i lokalnih propisa, pa je pozivanje na njih i najbolji instrument za zaštitu naših prava.
Analizom navedenih dokumenta i kroz komentare na njih, zaključili smo da je na nama (građanima) da li ćemo koristiti mehanizme koje nam dokumenti daju.
Nakon međunarodnih dokumenata predstavili smo i analizirali domaće pravne propise.
GALERIJA: UČEŠĆE I POLITIČKE MOGUĆNOSTI GRAĐANA_KI
Domaće propise smo predstavili počevši od Ustava Bosne i Hercegovine, Ustava republike Srpske, pa do zakona na nivou Republike Srpske, i propisa organa jedinice lokalne samouprave – Grada Banjaluka.
Prvi od praktičnih primjera koje smo predstavili je Inicijativa za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Odluke o donošenju izmjene dijela Regulacionog plana za prostor definisan ulicama: Vuka Karadžića, I Krajiškog korpusa, Milana Radmana, Dr Mladena Stojanovića i Kralja Petra I Karađorđevića.
Ovu Inicijativu je podnijelo udruženje Centar za životnu sredinu iz Banjaluke, sa ciljem da se ispita ustavnost i zakonitost odluke kojom je dozvoljeno rušenje objekta i izgradnja novog objekta u obuhvatu ambijentalne cjeline koja je na listi nacionalnih spomenika BiH, te na taj način ima najviši stepen zaštite u BiH.
Što se tiče zakonskih propisa posebno smo obradili – Zakon o lokalnoj samoupravi, Zakon o referendumu i građanskoj inicijativi, Zakon o slobodi pristupa informacijama.
Analizom zakona samo se upoznali sa pravima građana na neposredno učešće u lokalnoj samoupravi, te o ostalim pravima pomoću kojih građani mogu da utiču na odluke koje donose nosioci lokalne vlasti. Posebnu pažnju smo skrenuli na pravo građana na pristup informacijama koje su pod kontrolom javnih organa, i na važnost stalnog informisanja (aktivnog i pasivnog), jer bez informacija ne možemo pratiti procese donošenja odluka javnih organa, niti uticati na iste.
U vezi sa Zakonom o lokalnoj samoupravi smo predstavili neuspjeli pokušaj organizovanja zbora građana o Nacrtu revizije regulacionog plana za prostor između ulica Jovana Dučića, Pave Radana, I Krajiškog korpusa i Vuka Karadžića. Zbor građana se nije mogao organizovati, jer gradske vlasti nisu obezbijedile dovoljno velik prostor za održavanje zbora građana, a javni uvid za nacrt revizije regulacionog plana nije organizovan u skladu sa propisima.
Takođe, u vezi sa Zakonom o referendumu i građanskoj inicijativi dali smo i svoje mišljenje o referendumu o Danu Republike Srpske, kao i o inicijativi i peticiji za lokalni referendum o planu za izgradnju hidroelektrana u kanjonu rijeke Vrbas.
Iz ovih primjera smo vidjeli na koji način se može zloupotrijebiti zakon za partikularne političke interese, ali i na koji način građani mogu koristiti propise da bi se pozicionirali kao relevantni politički sagovornici. Sa druge strane, predstavili smo do sada jedinu uspješnu građansku inicijativu protiv izgradnje crkve na prostoru javne zelene površine i dječijeg igrališta u Banjaluci, ali i građansku inicijativu za Sutjesku, koja je zbog nedorečenosti zakona već duže od godinu dana blokirana u Narodnoj skupštini Republike Srpske.
Za Zakon o slobodi pristupa informacijama smo predstavili iskustva Centra za životnu sredinu, koji su poslali više stotina zahtjeva za pristup informacija. Za veliki broj zahtjeva odgovori nadležnih institucija nikada nisu dostavljeni, a uobičajena je praksa da u odgovorima javni organi pogrešno tumače zakon i izuzetke koje zakon definiše. Problem predstavljaju i sudski troškovi podnošenja tužbi protiv nadležnih organa.
Od propisa organa jedice lokalne samouprave obradili smo Statut Grada Banjaluka, koji propisuje koji su oblici neposrednog učešća građana u u lokalnoj samoupravi, ali smo predstavili i izmjene statuta u odredbama koje definišu prava građana.
Bitno je da svaki_a građanin_ka bude upoznat_a sa pravnim normama kako bi što bolje mogli da djeluju kao aktivni_e pojedinci_ke, ali i kao neformalne grupe.