Performans: “Virtuelno je stvarno”

U sklopu kampanje 16 Dana aktivizma protiv nasilja nad ženama, Udruženje građana Oštra Nula organizovalo je ulični performans „Virtuelno je stvarno“ 26. novembra na Trgu Krajine u Banjaluci.

Performans „Virtuelno je stvarno“  je za cilj imao skretanje pažnje na nasilje na internetu, kome su naročito izložene žene i djevojke, zbog polnog ili rodnog identiteta.

 „Ovdje sam da podržim ovu akciju Oštre Nule. Virtuelno nasilje je jako rasprostranjeno, a o njemu se ne priča. Svaka žena ili djevojka doživjela je neki vid nasilja na internetu. Nasilje na internetu je jako velik problem u našoj zemlji jer još uvijek ne spada pod krivično djelo“ , rekla nam je Marina Božić, studentica.

Podaci istraživanja koje je sproveo Centar za pravnu pomoć ženama (CLAW) Zenica pokazuju da je svaka druga žena izložena nasilju na internetu, što je duplo više u odnosu na 2012-tu godinu, kada je žrtva bila svaka četvrta žena.

„Svi mi imamo problema sa virtuelnim nasiljem.  Ja sam lično imala problem sa osobom koja je imala šizofrenih problema i svoje frustracije liječila na meni tako što je slala poruke tipa „ti ne treba da živiš“, „tebe će prokleti drugi“, „tebe će bog prokleti“, „gorićeš u paklu“. U jednom trenutku mislila sam da će virtuelno postati stvarno. Razmišljala sam da se možda ne bih trebala pojaviti u tom dijelu grada, možda će me proganjati, a onda sam poslije shvatila da ta osoba nije dovoljno hrabra da to učini“, rekla nam je Gordana.

U BiH postoje zakoni kojima se garantuju ženska prava i ravnopravnost, a to su Zakon o ravnopravnosti polova i Zakon o zabrani diskriminacije. Zakoni koji prepoznaju nasilje nad ženama i daju definiciju su Porodični zakoni BiH, Krivični zakoni BiH i Zakon o zaštiti od nasilja u porodici. Problem BiH zakonodavstva je što ne postoje posebne odredbe zakona na koje se može pozvati u slučaju nasilja nad ženama uz upotrebu informaciono komunikacionih tehnologija (IKT-a).

U slučajevima govora mržnje ili diskriminacije uz upotrebu tehnologije moguće je pozvati se na Porodični zakoni BiH, Krivični zakoni BiH i Zakon o zaštiti od nasilja u porodici. Bosna i Hercegovina je potpisnica mnogih međunarodnih sporazuma, na koje se moguće pozvati u slučaju nasilja nad ženama uz upotrebu tehnologije.

Najveći broj žrtava prijeteće poruke ili poruke uznemirujućeg sadržaja dobije putem sms-a ili preko društvenih mreža. Žrtva je ta koja se u većini slučajeva osjeća krivom i odgovornom za to što joj se dešava i obično to potiskuje u sebi. Nekad takvo osjećanje dovodi i do samoubistva žrtve.

„Ja sam se osjećala krivom što dobijam takve poruke. To je najčešći osjećaj koji žrtva dobije, ali naravno to nije istina i ne treba tako da se osjeća. Kriv je samo nasilnik“, rekla nam je Marina.

Malo je žrtava koje ne osjećaju krivnju, zbog toga što im se dešava i koje znaju kako treba da reaguju u takvim situacijama.

„Dobro se snalazim u takvim situacijama, ali ne mogu reći da me nije pogodilo, zato što mi  je jezivo da ti neka osoba iskaže bilo kakvu ružnu emociju koju osjeća prema tebi“, rekla nam je Gordana.

Mnogi zbog straha i osude okoline se boje da prijave nasilje koje im se dešava u virtuelnom svijetu. Veliki broj korisnika_ca IKT-a nije informisan dovoljno o tome kome treba da se obrati za pomoć u takvim situacijama i da prijavi nasilje.

„Svoj slučaj nisam prijavila policiji, jer nisam bila dovoljno upućena. Mislim da nismo svi dovoljno upućeni kome bismo se mogli obratiti“, rekla nam je Gordana.

Najčešći vidovi ispoljavanja nasilja su: slanje uznemirujućih i/ili prijetećih poruka putem društvenih mreža, krađa i promjena lozinke, objavljivanje privatnih podataka i/ili neistine na društvenim mrežama, objavljivanje privatnih fotografija i video zapisa, slanje fotografija i video zapisa sa uznemirujućim ili neželjenim sadržajem, kao i slanje pornografije, kreiranje posebnih naloga sa ciljem širenja govora mržnje prema ženama, kreiranje posebnih naloga sa ciljem narušavanja ugleda i dostojanstva pojedinki i grupa i lažno predstavljanje.

O tome kako zaštititi svoje lične podatke na Facebooku, Twitteru i YouTubu, možete pronaći na ovom linku.

Da bismo problem virtuelnog nasilja učinili vidljivim potrebno je da više edukujemo javnost o postojanju internet nasilja i o tome koje su njegove posljedice i da od nadležnih institucija zahtijevamo da donesu zakone koji bi sankcionisali ovaj vid nasilja.

Svim žrtvama virtuelnog nasilja Gordana poručuje da ne treba da se boje i da prijave nasilnika.

„ Treba da prijave nasilje jer niste sami, niste jedini. Ako se svi bojimo onda nećemo krenuti nigdje, a možda treba da se zapitamo, da se obratimo nekome, da vidimo, da podijelimo svoju bol, možda dođemo do nekog rješenja zajedno da promijenimo sistem kakav je danas.“

Možda će vam ljudi vjerovati, a možda i ne ako im ispričate ono što vam se dešava u virtuelnom svijetu, ali je svakako bitno da to podijelite sa drugima kaže Marina.

 „Za početak trebamo pričati jedni sa drugima o ovom problemu, da bismo shvatili da nismo usamljeni i možemo potražiti pomoć na različitim stranicama na internetu koje govore o tome kako zaštititi svoju privatnost i sigurnost na internetu.“

Svaki oblik nasilja je nasilje i problem je cijelog društva i ne smije biti nevidljivo!

Kampanja 16 Dana aktivizma se ove godine u Bosni i Hercegovini obilježava od 25. novembra do 10. decembra.

Autorica: M.P.