Danas, 21. avgusta, prisjećamo se jednog od najstrašnijih ratnih zločina u Bosni i Hercegovini – zločina na Korićanskim stijenama, počinjenog 1992. godine. Tog dana, više od 200 civila, većinom Hrvata i Bošnjaka iz Prijedora i Kozarca, nasilno je izdvojeno iz konvoja koji je krenuo iz Tukova, nakon prethodnog zatočeništva u logorima Omarska i Trnopolje. Policajci RS su iz konvoja izdvojili 30 civila iz kamiona Autotransporta Prijedor, dok su ostali prebačeni na litice planine Vlašić, gdje su mučki ubijeni vatrenim oružjem, a njihova tijela bačena u provaliju. Tokom pada u ambis, počinioci su bacali i eksplozivne naprave, dodatno potvrđujući brutalnost ovog zločina.
Procjenjuje se da je ukupno oko 260 civila ubijeno na Korićanskim stijenama i Hrastovoj glavici. Od 2000. do 2017. godine vršene su ekshumacije, a do avgusta 2019. godine, zahvaljujući ICMP-ovim DNK analizama, identifikovane su 181 žrtva. U julu 2019. godine formalno je identifikovano 86 osoba, dok su posmrtni ostaci nekih ukopani u drugim lokacijama u BiH i Hrvatskoj.
Opširnije
Da li te zanima da saznaš više o kulturi sjećanja i kako ona utiče na naše društvo? Da li želiš da učestvuješ u radionicama, analiziraš udžbenike istorije/historije/povijesti i razgovaraš sa drugim mladim ljudima iz cijele Bosne i Hercegovine o ovoj temi? Ako je tako, pozivamo te da nam se pridružiš na seminaru “Nulti čas kulture sećanja”.
Opširnije
Predizborna kampanja za Opšte izbore 2022. godine u Bosni i Hercegovini je svoje usmjerenje dobila kada su socijalna davanja sjela za pregovarački sto. Kupovina socijalnog mira ugroženih kategorija – studenata i većinskog biračkog tijela, penzionera predstavljalo je uvertiru za neurotične poteze koji su vješto zbunjivali javnost, a to je kontaminirana i kancerogena kultura sjećanja sa prefinjenom medijskom pažnjom.
Ove godine organizovali smo četvrti po redu „Nulti čas kulture sjećanja“ 13. novembra u Domu omladine. Na seminaru su mladi kroz predavanje, interaktivne radionice i projekciju filma imali priliku da uvide kako etnonacionalne političke elite manipulišu našom prošlošću.
Opširnije
Piše: Nataša Lazukić
U sklopu konferencije “Usmena istorija Banjaluke”, u subotu 14. decembra organizovali smo seminar “Nulti čas kulture sjećanja” u Socijalo-edukativnom centru u Banjoj Luci. Cilj je bio da se kroz otvorene diskusije, radionice i analizu udžbenika istorije/historije/povijesti, koji se koriste u Bosni i Hercegovini kod učesnika osvijesti način na koji etnonacionalne političke elite kroz obrazovanje i svakodnevnu retoriku manipulišu našom ratnom prošlošću.
Prezentacija Bosanskog atlasa ratnih zločina 1992-1995 održana je u utorak, 22. oktobra u Muzičkom paviljinu Staklenac. Prezentacija Bosanskog atlasa ratnih zločina 1992-1995. u Banjaluci je dio niza prezentacija koje su organizovane ove godine u Srbiji, Hrvatskoj i na Kosovu, a koje se nastavljaju po Bosni i Hercegovini. Nakon održanih prezentacija u Bijeljini, Tuzli, Brčkom i Banjaluci prezentacije će se nastaviti u još nekoliko gradova Bosne i Hercegovine.
O Bosanskom atlasu ratnih zločina 1992-1995, ali i o temi suočavanja sa prošlosti u BiH govorili su Mirsad Tokača (Istraživačko dokumentacioni centar), Soraja Zagić (forum ZFD) i Goran Bubalo (Mreža za izgradnju mira). Razgovor je moderirala Milica Pralica.
Udruženje građana Oštra Nula vas poziva na jednodnevni seminar „Nulti čas kulture sjećanja“, koji će se održati 10. novembra u Socijalnom – edukativnom centru (Dr Mladen Stojanović 6) sa početkom u 9 časova.
Opširnije
Jednodnevni seminar „Nulti čas kulture sjećanja“, održan je 11. novembra u Socijalno– edukativnom centru u Banjaluci. Mladi su kroz radionice, diskusije i projekciju filma osvijestili na koji način etnonacionalne političke elite upravo kroz obrazovanje i medije manipulišu našom recentnom prošlošću. Predavači na ovom seminaru su bili: Srđan Puhalo, socijalni psiholog i Tamara Šmidling, socijalna antropološkinja.
Opširnije
Na nedavnoj studijskoj posjeti organizacijama civilnog društva u Zagrebu koje se bave kulturom sjećanja razgovarala sam sa Anetom Lalić iz Srpskog narodnog vijeća. Pričale smo položaju nacionalnih manjina i o suočavanju Hrvatske sa zločinima koji su se desili na njenoj teritoriji.
Opširnije
